www.licke-novine.hr

11. lipnja 2026. u 22.45 sati

ZAGREB - Udruga Podplješevički graničari i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar 16. lipnja u podne u Multimedijalnoj dvorani Instituta organiziraju predstavljanje knjige Podno Ličke Plješivice: Zavalje kao zavičaj oblikovan granicom - pamćenje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovića i Petra Žagara. O knjizi će govoriti recenzenti prof. dr. sc. Željko Holjevac, doc. dr. sc. Marko Šarić i dr. sc. Filip Škiljan te znan. sav., i recenzent i Želimir Prša, urednik. (Lps))

www.licke-novine.hr

5. lipnja 2026. u 13 sati

Priredili: Ivo Palčić i Ivana Kustić

NOVALJA - O stotoj obljetnici rođenja prisjećamo se gospodina Dominika Kunkere, čovjeka koji je svojim životom i radom ostavio neizbrisivi trag u svojoj rodnoj Novalji pa i znatno šire. Kunkera je bio je po zvanju arhitekt, a po svojoj unutarnjoj vokaciji likovni umjetnik. Doduše, za sebe je znao reći: ja sam arhitekt i likovni radnik. Baš tako: likovni radnik, ne likovni umjetnik. Ta je karakteristika njegovog osobnog habitusa došla do izražaja u profesionalnom angažmanu jednako kao i u likovnoj aktivnosti kojoj je bio naklonjen.

Rodio se u Novalji 7. kolovoza 1926. godine, a nakon godina školovanja, od osnovnog do fakultetskog, stjecajem okolnosti, godinama je, sve do mirovine, živio i radio u Bruxellesu u Belgiji, no čvrstim sponama bio je vezan uz rodnu Novalju. Pače, Novalja je, moglo bi se istaći, ogledni primjer njegovog kreativnog angažmana i znak stvaralačke identifikacije. U Novalji (ali i diljem Hrvatske i svijeta) mnogobrojnim je konkretnim rješenjima, projektima, sugestijama, intervencijama na mnogim objektima, privatnim i javnim, stambenim, poslovnim, sakralnim i inim, pokazao svoje poimanje arhitekture i graditeljstva, funkcionalnosti i kulture stanovanja.

-Zaokupljen problematikom prostora nastojao sam, prateći preobrazbu Novalje iz siromašnog težačko-ribarskog naselja u razvijeno turističko mjesto, unijeti određene promjene u shvaćanju funkcionalnosti i arhitektonsko-estetskih slogova čovjekova životnog prostora, isticanja likovnosti u prostoru te organizaciji naselja. Sijanje i realizacija tih ideja urodili su plodom, što se vidi u svakodnevnom životu mjesta. Novalja je izmijenila svoju fizionomiju, svoj image; od ribarskog i težačkog naselja postala je središte turističkih zbivanja. Iz nekadašnjeg gotovo plemenskog ustrojstva iskoračila je prema svijetu, otvorila se. Mjesto koje prije nije imalo gotovo nikakvu komunikaciju s vanjskim svijetom, otvorilo se. Osjeća se svježina novog velikog prostora koji ima moć prihvaćanja i realiziranja noviteta.- rekao mi je to u razgovoru za "Večernji list" davne 1996.

Paralelno s profesionalnim angažmanom Kunkera je za sobom ostavljao i tragove svoga unutarnjeg likovnog nagnuća opredijelivši se za crtež kao najjednostavniju formu likovnog izraza. Crtež je, konačno, temeljni izraz njegova stručnog, arhitektonskog zvanja. Crtež mu je omogućavao da, s minimalnim likovnjačkim pomagalima - tek samo s bilježnicom i olovkom/flomasterom - zabilježi impresije od prilike do prilike, od mjesta do mjesta gdje se zaticao tijekom niza godina i da realizira čitavi niz vedutâ mjesta, gradova ili krajolika.
Bio gotovo opčinjen prostorom i likovnošću u prostoru pa stoga ne čudi da je reagirao spontano, brzo, automatski, ma gdje bio, uvijek potaknut svojim unutarnjim nervom i fascinacijama. U njegovoj raskošnoj galeriji crteža ima i obojenih dionica koje pokazuju i njegovu kolorističku darovitost, primjerice kod murala.

Obilježje "likovnog radnika" Dominik Kunkera iskazao je na najbolji mogući način. U Novalji je 6. kolovoza 1988. godine otvorio svoju Galeriju ERA. Galeriju je uredio u rodnoj kući, u samom središtu Novalje. Od tada do danas, tijekom nepunih četiri desetljeća, u njoj su izlagala najuglednija imena hrvatske likovne scene. Impresivan je to niz iz kojega nasumice izdvajamo samo neka imena: Zlatko Prica, Vilim Svečnjak, Greta Vizler, Matko Trebotić, Vatroslav Kuliš, Damir Fabijanić, Fadil Hadžić, Miroslav Šutej, Vasilije Josip Jordan, Vasko Lipovac, Edo Murtić, Đuro Seder, Nikola Reiser, Dubravka Babić, Dimitrije Popović, Nada Žiljak, Mersad Berber, Frane Paro, Ivo Šebalj, Ivan Lacković Croata… pa zatim Branka Ćetković, Mladen Peranić, Ante Zubović…

U Galeriji su izlagali i lokalni likovni stvaraoci koji: Frane Gligora, Rajko Vukomanović, Ankica Peranić, Zdenko Denona, Jasminka Majsec Denona, Ivo Škunca, Vinko Maržić, Zdravko Matković, Anton Dabo Kirin, Marina Badurina, Ana Gezi, Nadia Zore… Galerija je svoja vrata u nekoliko navrata otvorila i učenicima Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Novalji, pruživši im priliku da i oni izlože svoje likovne radove u tom kultnom prostoru. U Galeriji je, s vremena na vrijeme, svoje likovne radove izlagao i sâm vlasnik.

Dugo je godina Galerija bila središnja kulturna ustanova u Novalji. Osim što je postala mjestom okupljanja najuglednijih imena domaće likovne scene i žarište do tada nezabilježenih događanja, promicala je novo duhovno ozračje i postala spiritus movens smislenijeg načina življenja. Po učinku i odjeku onoga što se u njoj događalo i događa (a likovne izložbe su bile najbrojniji ali ne i jedini događaji), Galerija je dala doprinos brisanju one (nevidljive) crte koja odvaja sredine bogate kulturnim zbivanjima od tzv. provincije.

Svojom zauzetošću i organizacijskim pregnućem, s ljudima i mjerodavnim lokalnim čimbenicima, Gradu Novalji i Turističkoj zajednici Grada Novalje, koji su mu u tome godinama bili potpora, Dominik Kunkera pokazao je da se provincijalizam, shvaćen kao stanje duha, jedne pomalo izolirane sredine može nadrasti ako ima barem malo spremnosti, sposobnosti i ustrajnosti.

Premda u visokoj životnoj dobi, Dominik Kunkera bio je gotovo do posljednjeg daha vrlo vitalan i angažiran u svojoj Galeriji. Bilo je tako i ljeti 2022. godine kada su u Galeriji bile upriličene tri izložbe, a nakon toga u Centru za kulturu Gozdenica bila je predstavljena knjiga "KUNKERA Kroz vrijeme i prostor" koju je pripremio s nekoliko suradnika. Ta obimom opsežna, a sadržajem raznolika publikacija s nizom crteža autorovih arhitektonskih projekata, skica, fotografija, crtopisa, urbanističkih zamisli i ideja te drugih tema i rješenja, popraćena k tome i s tekstovima nekolicine dobrih poznavatelja Kunkerina životnog angažmana i stvaralačkog postignuća (Andrija Mutnjaković, Josip Kunkera, Aleksij Škunca, Andrijana Škunca te Anton Šuljić) - zaokruženi je prikaz radnog opusa jednog autora iznimne reputacije, koju je upravo Anton šuljić pregnantno izrazio rečenicom: -Nitko se tako snažno nije upisao na obraz Novalje kao Dominik Kunkera.

Tijekom narednih godina tiskane su još četiri opsežnije monografije s istom namjenom: predstaviti autora kao arhitekta i likovnog radnika te Galeriju. To su: Damir Fabijanić, Josip Škunca DOMINIK KUNKERA, Grad Novalja, Ogranak Matice hrvatske Novalja, 2006.; Đuro Vanđura Dominik Kunkera -CRTOPISI, Ogranak Matice hrvatske Novalja, 2007.; Željka Čorak DOMINIK KUNKERA - ERA, Ogranak Matice Hrvatske Novalja 2012.; Željka Čorak DOMINIK KUNKERA - Novalja, Zagreb, Bruxelles, Ogranak Matice hrvatske Novalja, 2013.
Dana 23. svibnja 2023. godine Dominik Kunkera je preminuo pa je tako ispalo da je ono prethodno ljeto bilo naše zadnje ljeto s Kunkerom u njegovoj Galeriji Era.

Nitko se tako snažno nije upisao na obraz Novalje kao Dominik Kunkera

www.licke-novine.hr

4. LIPNJA 2026. U 19.30 SATI

Gospić - Objavljeni rezultati natječaja za nove skladbe 4. festivala "Lika fest 2026." Sukladno odluci Stručnog povjerenstva Festivala, Organizacijski odbor 4. festivala "Lika fest 2026." objavio je rezultate natječaja za nove skladbe koje će biti izvedene na ovogodišnjem festivalu, koji će se održati 2. listopada u sklopu tradicionalne izložbe Jesen u Lici.

Natječaj za nove skladbe bio je otvoren 15. svibnja i bio je namijenjen autorima i izvođačima popularne i tamburaške glazbe. Nakon pregleda svih pristiglih prijava, Stručno povjerenstvo odabralo je skladbe koje će biti predstavljene publici na festivalskoj pozornici. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je ukupno 38 skladbi, a za festivalski program odabrane su 23 skladbe izvođača i sastava iz Hrvatske i inozemstva. Odabrane skladbe slave bogatu kulturnu baštinu, tradiciju i glazbeni identitet Like i Hrvatske.

Evo li liste odabranih skladbu:
1. Didina kapa - Željko Grozaj i TO Virtuozi
2. Velebite - Siniša Biško
3. Zadnja čaša - TS "Prijatelji tambure" Bihać
4. Oj javore, javore - Ana Žagar i Drvosječe
5. Doći ću ti stara majko - Zlatko Klarić i Prijatelji sa Une
6. Mladost prođe - Stjepan Jeršek Štef
7. Oj ti Liko pismom opivana - Šima Jovanovac
8. Šahovnica - Siniša Žunec
9. Zavela me Lika - TS Ambar
10. Ličanku smo za Slavonca dali - Dario Udovičić, Sanja Hajduković i TS Zvona
11. Liko moja, suzo jedina - Vlado Dasović
12. Uzalud je što te volim - Janja Jurić Franjić
13. Žegaransko djete - Tomislava Jerković i Prijatelji sa Une
14. Pozdrav Lici - Slavko Mandarić
15. Oko mamino - Cure iz Centra
16. Nek me prati 300 tambura - Divne godine
17. Ostanite ovdje - Liko jedna, jedina - Ivica Martić
18. E da mi je opet - Matej Plavček i Katarina Ćosić
19. Liko moja - Frane Vugdelia i Mandolinski orkestar Okruk
20. Nek se praši - Fijaker
21. Slavoniju volim, Liku obožavam - Luka Tonković
22. Hrvati smo braćo - Stjepan Milinković
23. Liko rodna - Branko Polić

Predsjednik Organizacijskog odbora festivala "Lika fest 2026." i ličko-senjski župan Ernest Petry izrazio je zadovoljstvo velikim interesom autora i izvođača za sudjelovanje na festivalu te istaknuo važnost očuvanja i promicanja glazbene tradicije Like kroz suvremeno glazbeno stvaralaštvo. "Lika fest" i ove godine okuplja renomirane izvođače i autore, potvrđujući svoj status jednog od najznačajnijih festivala tamburaške i popularne glazbe posvećenih promicanju Like i hrvatske kulturne baštine.

Festival će se održati 2. listopada u Gospiću, gdje će publici predstaviti nove autorske skladbe koje njeguju tradicijske vrijednosti, domoljubne motive i suvremeni glazbeni izričaj. (B. M.)

www.licke-novine.hr

4. lipnja 2026. u 13.45 sati

ZAGREB -U srijedu, 10. lipnja u Knjižnici Augusta Cesarca u Zagrebu, s početkom u 18 sati, bit će predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea: Prvi hrvatski tiskar Broz žakan. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom ističe tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483., i Kosinjskoga brevijara iz 1491. godine. Kosinj s ponosom ističe i prvoga hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića od plemena Kolunića, Broza žakna, autohtonoga Kosinjanina rođenoga na prostoru današnjega Donjeg Kosinja, tiskara, pisara, pavlina, glagoljaša, učitelja, javnog bilježnika i svećenika koji je obilježio hrvatsku inkunabulistiku i epohu iznimnoga ljudskog napretka, širenja pismenosti i općega znanja. (IM)

www.licke-novine.hr

1.lipnja 2026. u 21 sat


NOVALJA - U Gradskoj knjižnici postavljena je spomen izložba povodom 100. obljetnice rođenja Dominika Kunkere (1926 - 2026), istaknutog arhitekta, likovnog stvaratelja i jednog od najznačajnijih kulturnih djelatnika koje je Novalja iznjedrila. Izložba je za posjetitelje otvorena do 31. srpnja.

Na izloženim plakatima predstavljena su neka Kunkerina arhitektonska ostvarenja u Novalji, urbana plastika, Galerija ERA koju je uredio u svojoj rodnoj kući te izbor njegovih crteža i likovnih radova. Izložba pruža uvid u bogat opus čovjeka koji je svojim radom trajno obilježio izgled i kulturni život grada.

Gdje god se pogleda u Novalji, susreću se tragovi njegova stvaralaštva. Kroz građevine, javne prostore, umjetnička djela i Galeriju ERA, Dominik Kunkera i danas ostaje prisutan u svakodnevnom životu grada koji je toliko volio i kojemu je posvetio velik dio svojega rada.

Posjetitelji se mogu upoznati s djelom čovjeka za kojeg je s pravom rečeno da se "nitko tako snažno nije upisao na obraz Novalje kao Dominik Kunkera". (GKN)

www.licke-novine.hr

1.lipnja 2026. u 18.15 sati

OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište najavljuje održavanje 26. Smotre folklora koja će okupiti brojne folklorne skupine, izvođače i ljubitelje tradicijske baštine. Manifestacija će se održati 19. i 20. lipnja, a program započinje u petak u 20 sati izborom najljepše djevojke u narodnoj nošnji te najoriginalnije muške narodne nošnje s područja Ličko?senjske županije. U natjecateljskom dijelu sudjeluju KUD "Dangubice" Kuterevo, KUD "Brinje" Brinje, FD "Otočac" GPOU?a Otočac, a večer će upotpuniti kulturno?umjetnički program Folklornog ansambla "Šiljakovina".

U subotu u 18:30 sati gradskim ulicama proći će svečani mimohod, nakon čega u 19 sati slijedi službeno otvaranje Smotre. Na pozornici će se predstaviti KUU Gacka iz Ličkog Lešća, FA Šiljakovina iz Kravarskog, FD Otočac Otočac, KUD Sv. Mihovil iz Nikšića, KUD Dangubice iz Kutereva, KUD Bukovačko smilje iz Bjelina, KUD Lipa iz Sinca te skupine KUD Radovin, KUD sv. Šime Rtina, KUU Fortuna Ražanac i KUD Privlaka.

Subotnju večer u 21 sat zaključit će koncert Jure Brkljače i Dina Petrića s bendom, kao glazbeni vrhunac dvodnevnog programa. Smotra se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Grada Otočca, Ličko?senjske županije i HDS ZAMP?a. (GPOU)

www.licke-novine.hr

22. svibnja 2026. u 21 sat

OTOČAC - U Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu otvorena je izložba radova slikara Nikole Jergovića "Što znači znati nešto". Izložba je otvorena u sklopu ciklusa "Likovni umjetnici u Muzeju", a publici je predstavljeno ukupno 17 radova domaćeg autora čiji umjetnički izraz karakteriziraju eksperimentiranje i istraživanje procesa stvaranja. Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja.

"Što znači znati nešto" njegovo je prvo samostalno predstavljanje. Posjetitelji su imali priliku vidjeti radove nastale u različitim tehnikama i pristupima, od apstraktnih i eksperimentalnih kompozicija do radova koji uključuju prepoznatljive figure i elemente osobnog iskustva. U središtu njegova rada nalazi se sam proces stvaranja, a umjetničko djelo često nastaje kroz istraživanje i spontanu intervenciju.

Poseban dio Jergovićeva rada odnosi se na uključivanje publike u umjetnički proces. Projekt po kojemu izložba nosi naziv autor razvija od 2020. a temelji se na ideji da umjetničko djelo nije zatvoren i konačan objekt, nego prostor dijaloga između autora i promatrača. Time se naglasak stavlja na doživljaj i osobni odnos publike prema djelu.
Program "Likovni umjetnici u Muzeju" provodi se od 2015. s ciljem predstavljanja suvremene umjetničke prakse i povezivanja lokalne publike s različitim umjetničkim izrazima. Program u ovoj godini sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Otočac. (GPOU)