Kultura

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

20. travnja 2026. u 11.15 sati

OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište i ove godine sudjeluje u manifestaciji Festival znanosti te 22. travnja u 19 sati organizira dva predavanja na temu "Rimljani i Habsburgovci: Gacka u Rimskom Carstvu i Otočac u Habsburškoj Monarhiji".

Profesor Boris Olujić u sklopu prvog predavanja "Uspostava rimske vlasti u Gackoj" govorit će o dolasku Rimljana na ovo područje nakon Oktavijanova pohoda 35. godine prije Krista. Predavanje donosi priču o tome kako je ovaj prostor postao dio Rimskog Carstva, o razvoju prometnica i naselja te o promjenama koje su unijele novu energiju i oblikovale prostor i život ljudi. "Otočac za vrijeme Vojne krajine".

Drugo je predavanje koje će održati profesor Danijel Marot, a donosi pogled na vrijeme kada Otočac postaje dio obrambenog sustava Habsburške Monarhije. Govorit će o ustroju Vojne krajine, ulozi Otočke kapetanije i Otočke pukovnije te o životu na prostoru obilježenom sigurnosnim izazovima i stalnom prilagodbom, ali i energijom koja je pokretala ljude u svakodnevici i obrani prostora. (GPU)

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

18. travnja 2026. u 19 sati sati

GOSPIĆ - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti donijela je Odluku kojom se Zbirka starih knjiga Gimnazije proglašava kulturnim dobrom.

GIMGOS - je akronim koji su učenici smislili za svoju školu. Zbirka starih, da ne kažemo prastarih knjiga, sadrži 49 jedinica knjižnične građe koje potječu iz razdoblja od 1787. do 1850. godine. Nakon preliminarnih poslova identificiranja, organiziranja i obrade knjižnične građe proveden je stručni nadzor Službe za baštinske zbirke te nakon ispunjenih svih zahtjeva i preporuka koji su bili uvjet za donošenje Odluke, Gimnazija Gospić je i službeno imatelj kulturnog dobra odnosno preuzima obveze regulirane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kako bi se ova knjižnična baština sačuvala za buduće naraštaje.

Od 49 naslova dva su naslova periodike u tri sveska, i to časopisi Kolo i Danica. Sadržajno su najzastupljenija djela iz područja društvenih i humanističkih znanosti te vojne povijesti. Od jezika je najzastupljeniji njemački jezik dok je na hrvatskom jedna jedinica knjižne građe - Piesni razlike Dinka Ranjine, tiskane 1850. godine u tiskari Ljudevita Gaja. Zbirka starih knjiga samo je manji dio velike Zbirke stare knjižnične građe iz 19. i 20. stoljeća koja sadrži preko 3000 jedinica i čuva se u ovog gospićkoj Knjižnici.

-U sačuvanim zapisima, nedugo od osnutka Škole (1860), spominje se i Knjižnica koja se od tada stvara i nastoji sačuvati o čemu nam svjedoče pečati Gimnazije koji se nalaze i na najstarijim primjercima. Očuvanje knjižnične baštine ključno je za očuvanje identiteta, obrazovanja i kulturne baštine jednog društva jer nam pruža resurse za istraživanje, obrazovanje i kulturne aktivnosti.- izjavila je prof. Anela Serdar-Pašalić, ravnateljica Gimnazije, dodajući da predstoje poslovi na izdvajanju ovog fonda i stvaranju posebnih mikroklimatskih uvjete za njegovo čuvanje.
Ima tu knjiga i na staronjemačkom pisanom na glagoljici, a svakako je vrijedno i 20 tomova Akademijina rječnika koji je jedini u Gospiću i na širem području, (MAČ)

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

18. travnja 2026. u 9.45

SENJ - Katedra čakavskog sabora Senj sinoć je sugrađanima u Domu kulture "Milutin Cihlar Nehajev" priredila zanimljivu večer i druženje. Sve je počelo i završilo čitanjem poezije Krešimira Stanišića u interpretaciji Alda Gradišera.

Publika je osobito uživala u popularno znanstvenom predavanje o čakavštini i govoru grada Senja što ga je održao jezikoslovac/ dijalektolog izv. prof. dr. sc. Filip Galović s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Profesor, koji se u svome radu najviše bavi istraživanjima i proučavanjem hrvatskih mjesnih govora, motivirao je posjetitelje jezgrovito se osvrnuvši na čakavštinu, njezin velik značaj i glavne crte. Primjerima je prikazao važne osobine govora grada Senja, koji spada u red čakavskih ikavsko-ekavskih govora. Iako današnji senjski govor, zbog brojnih utjecaja i nanosa, nema strukturu kao prije 50-ak godina, on je i dalje u mnogim svojim karakteristikama čakavski govor koji je čvrst jezični sustav. Publika je sa zanimanjem pratila izlaganje profesora Galovića, aktivno sudjelujući te su mnogi su ponudili suradnju u daljnjim istraživanjima

Vodstvo Katedre čakavskog sabora Senj naglašava da je ova večer bila tek početak posla koji slijedi na zaštiti i popularizaciji senjskoga govora. (KČS)

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

15. travnja 2026. u 20.30 sati, dopuna 16. travnja u 11.30 sati

Priredija: Marko Čuljat

GOSPIĆ - Poštari već odavno znaju da baš nisam stalno kod kuće, ali pao je dogovor, ono što ne može stati u kaslin, ostavi na komodici u ganku. Tako sam danas naša', jasno, nikolko' računa, ali i 'ednu težu kuvertu. Bilo je to pismo s najnovijom knjigom Milana Rupčića (78) iz Zagreba.

Ovaj Rastočanin podrijetlom i ditinjstvom neraskidivo je vezan za ličko ognjište. Sticajem okolnosti, ditinjstvo je provea u Rastoci kod dida Martina di je završija i prva četri razreda osnovne škole. Rođen je u Vrbovljanima kraj Okučana, a za života je bivao u mnogim rvackim mistima, dok se nije zaustavio u rvackoj metropoli i otišao u - mirovinu. Ljudi moji, žene naše, njemu vrag ne da mira, pa se nemere rišit pisanja. Svoje misli, zapažanje, crteže, stihove… zapisao je i objavija u mam dvacet knjiga u vlastitom izdanju. Un je na vrime svatija da do pisane riči niko više ne drži ako nije na toj vratrijoj mreži. Svi plove ka da love - maglu…

U kuverti je bila knjiga koja je jošte mirisala na grafičku boju provokativnog naslova na rvackom i engleskom divanu: Teolozi vremena, depositis of name, s podnaslovom haiku. Između tvrdih korica je 131 stranica, na kojima su brojne pisme u popularnoj japanskoj haiku formi. Uz pjesme su i prigodne ilustacije il' fotke il' crtež u osam poglavlja.

Evo edne pismice uz crljenkapu:
na fotografija djed i ja
još smo bili iste visine

in the photo, grandpa and i
were still the same height

Stihove je kako kaže u pogovoru prevodio uz pomoć vratrijeg Googla, ali je lekturu obavija Mladen Grubišić, a vinjete su dilo Željka Šajha.

Danas smo dobili dopunu ovog našeg članka u mailu Milana Rupčića u kome kaže da je jope zašiljije svoje pero i sastavije novu knjigu. Ovaj put pisama i to uni japanski, štono vele Haiku. Piše un lipo, fale ga svi po svitu i okolo. Nemere Mićo brez svoje Rastoke. Sitije se jope svoga dida Martina, strine Maće, Otešice i njini otoka, Jaginice i pogleda po Ličkom polju. Samo un i Van Gogh znaju što se otlen vidi. Opisa j' zimske prtine i površice, kitine sniga po granama i tako još svega.

Ima naš Mićo široko srce pa tute našlo mista i Rvacko Zagorje, isto ka i dalmatinska južina. Nika nova vrimena, pa i nevere sve učestalije, a un to osića u svojoj pisničkoj duši. Nemere un to obać. Uokolo je puno ratnih nasilja i stradanja, njegova žal za nevinima. Šalje glas za mir i život druge dice i ljudi po crnom svitu u poglavlju 21. stoliće i veli kako ima veliko i skoro iznenađenje. Gotova mu nova knjiga! Iđe u tiskaru - roman. Autobiografski ali s opisom rastočkih vrimena, ljudi, života, običaja, anegdota našeg kraja... Tu su njegovi korjeni i prvo listanje, kao i cvjetanje. Veli, neka sad ostane za iznenađenje za koji dan, kada izađe knjiga iz tiskare, i dodaj' da se Talozi vremena mogu naći u gospićkoj knjižari Školske knjige.

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

14. travnja 2026. u 14.45 sati

Fotografije: Lucija Šaban

GOSPIĆ - Danas smo od kazalištaraca dobili informaciju da su nakon uspješne premijere nove kazališne predstave "Najstariji zanat" nastaloj prema tekstu američke spisateljice Paole Vogel, Amatersko kazalište Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčević Gospić u nedjelju je 12. travnja nastupilo na selekciji za 66. Festival hrvatskih kazališnim amatera.
Selektorica Hrvatskog sabora kulture bila je Iva Srnec Hamer, mag. art. i njenom odlukom gospićko kazalište i ove godine i to deseti put zaredom u trinaest godina postojanja i petnaest uspješno izvedenih kazališnih predstava, predstavlja grad Gospić i Ličko - senjsku županiju na 66. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama među dvadeset najboljih amaterskih skupina u RH.
Ovakav plasman samo je dokaz kvalitetnog i uspješnog rada kazališta u kojemu zanimljiva glumačka skupina dugi niz godina s velikom ljubavlju, entuzijazmom i motivacijom na daskama koje život znače promiče tradiciju gospićkog kazališnog amaterizma, a ujedno ga i svrstava među najbolje amaterske skupine u Hrvatskoj.

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

13. travnja 2026. u 16.30 sati

OTOČAC - Prema današnjem priopćenju Gacko pučko otvoreno učilište i ove godine sudjeluje u manifestaciji Festival znanosti te 22. travnja u 19 sati organizira dva predavanja na temu "Rimljani i Habsburgovci: Gacka u Rimskom Carstvu i Otočac u Habsburškoj Monarhiji".

Profesor Boris Olujić u sklopu prvog predavanja "Uspostava rimske vlasti u Gackoj" govorit će o dolasku Rimljana na ovo područje nakon Oktavijanova pohoda 35. godine prije Krista. Predavanje donosi priču o tome kako je ovaj prostor postao dio Rimskog Carstva, o razvoju prometnica i naselja te o promjenama koje su unijele novu energiju i oblikovale prostor i život ljudi.

"Otočac za vrijeme Vojne krajine" drugo je predavanje koje će održati profesor Danijel Marot, a donosi pogled na vrijeme kada Otočac postaje dio obrambenog sustava Habsburške Monarhije. Govorit će o ustroju Vojne krajine, ulozi Otočke kapetanije i Otočke pukovnije te o životu na prostoru obilježenom sigurnosnim izazovima i stalnom prilagodbom, ali i energijom koja je pokretala ljude u svakodnevici i obrani prostora.

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

8. travnja 2026. u 20.30 sati

OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište Otočac organizira 6. Smotru dječjeg izvornog folklora, koja će se održati 18. travnja (subota) u velikoj dvorani Učilišta, s početkom u 17:00 sati.¸Smotra okuplja mješovite dječje folklorne skupine s područja Ličko-senjske županije, kao i gostujuće skupine iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje donosi nastupe deset dječjih skupina, koje će predstaviti bogatstvo tradicijske baštine svojih krajeva.

Sudionici dječje Smotre su:
KUD "Vrilo" Lovinac
KUU "Gacka" Ličko Lešće (dvije skupine)
KUD "Lipa" Sinac 1923
HKUD "Široka Kula" Široka Kula (dvije skupine)
FD Otočac, DS "Čerišnjice"
FS "Degenija" Gospić
Tradicionalna udruga Bitelić, Hrvace
HKUD "Napredak", Podružnica Bugojno (BiH)

Program smotre prati stručno povjerenstvo koje će vrednovati nastupe svih sudionika te predložiti najbolje skupine za sudjelovanje na drugim dječjim folklornim manifestacijama:
Mali Đakovački vezovi 2026., Dječje Vinkovačke jeseni 2026., Dječja smotra folklora u Vinkovcima 2026., Šokačko sijelo 2027., Brodsko kolo 2026. a jedna skupina odlazi na dječju smotru folklora UHAKUD-a u BiH 2026.

U sklopu programa bit će predstavljena i slikovnica posvećena životu Marijana Matijevića "Golem sam tijelom, dušom sam jak - priča o najjačem čovjeku na svijetu" kao primjer dobre prakse očuvanja i prenošenja tradicijske baštine najmlađima. Autorica slikovnice je Marta Huber, dok ilustracije potpisuje akademski umjetnik Mislav Lešić - Đurakov, a njezino uključivanje u program prirodno se nadovezuje na koncept dječje smotre ističući važnost povezivanja folklorne baštine s dječjim stvaralaštvom i edukacijom.

Nakon završetka programa održat će se

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

9. travnja 2026. u 18 sati

SENJA - Danas smo od Katedre čakavskoga sabora Senj dobili obavijest da će i petak, 17.travnja u 19 sati u Dom kulture "M. C. Nehajev" biti predavanje o čakavštini i govoru grada Senja. Predavanje će održati izv. prof. dr. sc. Filip Galović, hrvatski jezikoslovac/dijalektolog, zaposlen na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, koji se u svojemu znanstvenome radu najviše bavi istraživanjima i proučavanjima hrvatskih mjesnih govora.

Početak je to aktivnosti Katedre čakavskoga sabora Senj na zaštiti senjske čakavštine koju danas govore tek malobrojni. O senjskome govoru povremeno su pisali znanstvenici. Akademik Milan Moguš objavio je rječnik (2006). Do Prvoga svjetskog rata senjska čakavština bila je suveren domaći izraz grada Senja, a danas tako govori neznatan dio stanovnika. Senjska je čakavština najprije uzdrmana dvama svjetskim ratovima te konačno i Domovinskim ratom. Uz povećane migracije, mobilnost, jak utjecaj govora stanovnika iz gradskoga zaleđa, senjski je govor sve više preplavljen štokavskim. Novijih istraživanja senjskoga govora nije bilo pa je teško govoriti o stvarnom govornome stanju. Izvornih govornika je malo i čakavština se pomalo gubi. Stoga novoosnovana Katedra Čakavskog sabora Senj pokreće postupak zaštite.

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

8. travnja 2026. u 20.30 sati

OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište Otočac organizira 6. Smotru dječjeg izvornog folklora, koja će se održati 18. travnja (subota) u velikoj dvorani Učilišta, s početkom u 17:00 sati.¸Smotra okuplja mješovite dječje folklorne skupine s područja Ličko-senjske županije, kao i gostujuće skupine iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje donosi nastupe deset dječjih skupina, koje će predstaviti bogatstvo tradicijske baštine svojih krajeva.

Sudionici dječje Smotre su:
KUD "Vrilo" Lovinac
KUU "Gacka" Ličko Lešće (dvije skupine)
KUD "Lipa" Sinac 1923
HKUD "Široka Kula" Široka Kula (dvije skupine)
FD Otočac, DS "Čerišnjice"
FS "Degenija" Gospić
Tradicionalna udruga Bitelić, Hrvace
HKUD "Napredak", Podružnica Bugojno (BiH)

Program smotre prati stručno povjerenstvo koje će vrednovati nastupe svih sudionika te predložiti najbolje skupine za sudjelovanje na drugim dječjim folklornim manifestacijama:
Mali Đakovački vezovi 2026., Dječje Vinkovačke jeseni 2026., Dječja smotra folklora u Vinkovcima 2026., Šokačko sijelo 2027., Brodsko kolo 2026. a jedna skupina odlazi na dječju smotru folklora UHAKUD-a u BiH 2026.

U sklopu programa bit će predstavljena i slikovnica posvećena životu Marijana Matijevića "Golem sam tijelom, dušom sam jak - priča o najjačem čovjeku na svijetu" kao primjer dobre prakse očuvanja i prenošenja tradicijske baštine najmlađima. Autorica slikovnice je Marta Huber, dok ilustracije potpisuje akademski umjetnik Mislav Lešić - Đurakov, a njezino uključivanje u program prirodno se nadovezuje na koncept dječje smotre ističući važnost povezivanja folklorne baštine s dječjim stvaralaštvom i edukacijom.

Nakon završetka programa održat će se okrugli stol za voditelje skupina. I ovogodišnja 6. Smotra dječjeg izvornog folklora Otočac 2026. održava se uz materijalnu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Otočca. Ulaz je slobodan. (GPU)

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

9. ožujka 2026. u 15.30 sati

GOSPIĆ - Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu postat će 30. ožujka središte ukrajinske kulture, sjećanja i solidarnosti. Humanitarni koncert, koji započinje u 19:30 sati, zamišljen je kao glazbeno putovanje kroz povijest i duh Ukrajine, spajajući bezvremenske stihove Tarasa Ševčenka s legendarnim melodijama poput "Červone rute" Volodimira Ivasiuka. Ova večer predstavlja snažnu poruku zajedništva te nastoji zagrebačkoj publici približiti dubinu ukrajinske duše kroz umjetnost koja nadilazi sve granice.

Poseban značaj ovom događaju daje sudjelovanje Mariane Ilkiv, istaknute umjetnice sa sjedištem u Gospiću, koja već godinama kroz svoj rad gradi čvrste mostove između svoje rodne Ukrajine i Hrvatske. Program koncerta okupit će brojne izvođače koji dijele njezinu viziju ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva. Među njima se ističe tamburaški sastav "Divne Godine", s kojima Mariana ostvaruje dugogodišnju i iznimno uspješnu suradnju, okrunjenu pobjedom na prestižnom festivalu Zlatne žice Slavonije. Uz njih, na pozornici će se pridružiti i članovi ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva "Ukrajina" iz Slavonskog Broda, ansambla koji već četiri generacije predano čuva jezik i tradiciju svojih predaka u našoj domovini.

Ovaj koncert nosi i duboku osobnu dimenziju jer se njime svečano obilježava 20. obljetnica solističke karijere Mariane Ilkiv. Njezin je profesionalni put neraskidivo vezan uz promociju ukrajinske pjesme u svijetu, a njezino djelovanje iz Gospića postalo je prepoznatljiva točka susreta dviju kultura. Mladu generaciju glazbenika na koncertu će predstavljati polaznici glazbenog stvaralaštva ILKIV, koji kroz ljubav prema umjetnosti nastavljaju baštiniti vrijednosti koje Mariana godinama promiče. Središnji dio manifestacije bit će posvećen i autentičnim ukrajinskim vezenim košuljama, poznatijim kao vyshyvanke, kroz kolekciju trgovine "Svit Vyshyvanky" iz Lavova koja prikazuje živu povijest utkanu u tkaninu.

Događaj se održava pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj i uz potporu Grada Zagreba, što potvrđuje međusobno poštovanje i čvrste veze dvaju naroda. Organizatori ističu kako je ovo jedinstvena prilika da se na glavnoj hrvatskoj koncertnoj pozornici okupe Ukrajinci, njihovi prijatelji, ali i brojni stanovnici Ličko-senjske županije koji prate rad svoje sugrađanke Mariane Ilkiv. Cilj je podijeliti večer dostojanstva i nade, slaveći kulturni identitet koji opstaje usprkos svim izazovima, te pružiti potporu onima kojima je ona u ovom trenutku najpotrebnija. (LPS)

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

4. ožujka 2026. u 14 sati

GOSPIĆ - Nakon preksinoćnjeg razgovora da mu čestitam na velikim uspjesima sina i unuke koji su na školovanju u Engleskoj, nakon podužeg ljudikanja pao je i dogovor s Đurom Mesićem (70). Naime, Mesić se po odlasku u mirovinu, ostavivši naprave i pipaljke za traženje četničkih mina po minskim poljima u ciloj Hrvatskoj, latio se pera, odnosno tipkovnice i priredio i objavio preko deset knjiga. Ide to njemu dobro.

Napisao je nekoliko knjiga o rodoslovljima i ličkih i slavonskih sela, ostvario je brojne kontakte s iseljenicima, napisao je nekoliko monografija naselja, a zadnja knjiga koju je objavio je monografija Novog Čičea u kome živi. (MAČ)

Da ne duljim evo poveznice o Mesiću objavljene na portalu na cytiportal.hr:
cityportal.hr/prica-iz-cica-zupnik-u-blagoslov-kuca-camcem-selo-hranila-tvornica-metli/

marko.culjat@gmail.com
www.licke-novine.hr

2. ožujka 2026. u 13.15 sati

GOSPIĆ - Milan Rupčić, Zagrepčanin rastočkih korijena do kraja prošle godine izdao je dvadesetak knjiga. Zadnja koja je stigla u našu redakciju je "Novonormalno, aforizmi, karikature, grafiti i humor". Knjigu je izdao u vlastitoj naknadi, a naslovnicu je napravio Željko Šajh s kojim je karikature radio i Damir Novak.

-Dosad se iskazao u više književnih vrsta, od klasične poezije, limerika, pripovjetki, bećaraca, haikua do aforizama. Ironijom, kao podrugljivim načinom izražavanja i sarkazmom kao zlobnom ironijom, koja počima na opiranju između pozitivnog i negativnog stava, obogaćuje se kontekst i poruka aforizama. - piše u predgovoru književnik Josip Balaško. (MAČ)

www.licke-novine.hr
24. studenoga 2025. u 23.30 sati

GOSPIĆ - Samostalna narodna knjižnica organizirala je večeras pjesničko-glazbenu večer na kojoj je svoje pjesme predstavila autorica Marija Brkljačić, gospićka pjesnikinja, dok su u glazbenom dijelu nastupili Marijana Pavičić (vokal) i Dino Jelinić (gitara).

Srdačne riječi dobrodošlice uputio je ravnatelj knjižnice, Milan Šarić, a zatim je okupljene toplo pozdravila i autorica Brkljačić. Večer poezije i glazbe okupila je, kako je naznačila autorica Brkljačić, "mali krug dragih ljudi" te se posebno zahvalila posjetiteljima, ali i sudionicima koji su se rado odazvali njezinom pozivu. Kroz tri cjeline, Ptice i prolaznici, Tebi je lako i Zaustavljene misli autorica je predstavila 40-ak pjesama. Uz samu autoricu, stihove njezinih pjesama su kazivali Ljubica Ilievska Radošević i Ivan
-Marijina poezija je suptilna, pomalo introvertna, usmjerena na pojedinca u svijetu kojim prolazi. Implementira lokacije grada (autoričin doživljaj prirode/pejzaža) koje doživljava vrlo intimno i povezuje ih s osobnom refleksijom i osjećajima. Njezini osjećaji obiluju sjetom, raspoloženjima, ali sve je protkano ljepotom koja kao takva ostaje netaknuta i nezapažena od strane ljudi. Intuitivno prodire u prirodu, stapa se sa zvukom, proniče u boje oblikujući ih pjesničkim slikama kojima se u potpunosti možemo predati zatvorenih očiju, uključujući samo osjetilo sluha i sasvim sigurno osjetiti sav dojam osjetila koji se prenosi riječima. Kao neka poveznica same autorice i njezinih pjesničkih uzora, među kojima je Cesarić, ističe se jednostavnost izraza, ali i identifikacija same autorice s lirskim subjektom što je ujedno i jedna od specifičnosti izraza samog Cesarića. Cesarić toliko obične, svakodnevne stvari i pojave uklopi u svoju liriku i time te obične stvari pretvori u lirične simbole, ali uvijek otvorene za različita shvaćanja i interpretacije. Upravo na tom tragu stvara i naša autorica, suptilno i meko uvodi nas u svijet svakodnevnih opažanja i zaustavlja kratko našu koncentraciju i usmjerenost na neke zemaljske stvari pretočene u stihove.- istakla je u detaljnom osvrtu Debora Lukac, prof. (LJ.I.R.)

www.licke-novine.hr
5. studenoga 2025. u 19.30 sati

GOSPIĆ - Povodom 60. obljetnice osnivanja Likanala - Ličkog likovnog anala, jednog od najpoznatijeg kulturnog događaja, Muzej Like Gospić priredio je izložbu pod naslovom "Živio je (za) umjetnost" Stipe Golca (1939. - 2018.) koja će biti otvorena u utorak 11. studenoga u 19 sati u Galeriji Muzeja Like. Izložbom se obilježava i 25. obljetnica od umjetnikova prvog izlaganja na Likanalu gdje je sudjelovao najduže od svih dosadašnjih 426 autora. Uz to, ovaj slikar, koji je cijeli radni vijek djelovao kao pedagog i književnik, bio je jedan od začetnika Likanala (1966.), tajnik njegova organizacijskog Odbora (1971. - 1983.) i predsjednik (1983. - 1986.), kao i ključna karika u stvaranju Galerije umjetnina u Muzeju Like Gospić.

U znak sjećanja na umjetnika i njegov trajni doprinos kulturnoj baštini Gospića, izložba obilježava slavljenje života i djela jednog od značajnih hrvatskih umjetnika u njegovom gradu. Na taj način izložbom se odaje počast Golcu i njegovu predanom radu, istraživačkom duhu i ljubavi prema ljepoti umjetnosti za koju je živio.

Izložba donosi retrospektivni pregled Golčeva stvaralačkog opusa, s naglaskom na evoluciju umjetničkog izraza, kroz više od pet desetljeća. Umjetnik se predstavlja s 53 izabrana rada iz obiteljske ostavštine, u kojima dominiraju spektralne čiste boje, suvremene slikarske forme ekspresivnog izričaja i zavičajni motivi koji evociraju sjećanja, emocije i ritmove Like i Velebita.

-Slikajući zavičajne motive, Golac nas je prošetao krajolicima, atmosferom koja potiče i koja se osjeća jer njegova je osebujnost imala potrebu polučiti slike i sekvence vlastitih svjetova.- istaknula je u predgovoru kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i autorica izložbe.

Grafičko oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić, dok je fotografije snimila Tajana Maras, muzejska tehničarka. Izložba je organizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a ostaje otvorena do kraja godine. (MLG).

www.licke-novine.hr
19. listopada 2025. u 14.5 sati

UDBINA - Jučer je u prostorijama SKD Prosvjeta Pododbora Udbina, postavljena i održana Izložba vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva. Izložba je za ovdašnje prilike bila posjećena, a prisutni su sa interesom razgledali postavljene eksponate nakon održanog govora i prezentacije eksponata autora Izložbe.

-Izložba jedio dio kulturne aktivnosti koje Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu organizira u namjeri da podigne svijest, najprije na primjeru Vrepca, o povijesti našeg naroda na ovim prostorima, njegovom životu i radu, kao i kulturnim dostignućima, promovirajući događaje i značajne ljude koji su potekli iz naših sredina. Izložba nije samo posvećena srpskoj zajednici; vrijedne kulturne i društvene domete naše zajednice, koji su utkani u ovo društvo, želimo predstaviti i drugima. U ovim sredinama nismo bili samo prolazni, iako smo danas gotovo u tragovima, već smo ostavili dubok i neizbrisiv trag. Trag o ponosnim, poštenim i vrijednim ljudima koji treba upornim istraživačkim radom iznositi na svjetlo dana, proširivati ga i produbljivati i tako ga sačuvati za buduće generacije. - rekao je Željko Narančić, član Društva.

Zatim se osvrnuo na obnovu Društva 2017. i činjenicu da je Društvo djelovalo već početkom prošlog stoljeća, na uporni istraživački rad na prikupljanju podataka te da je već sada pripremljen i Kalendar za 2026. Posebno je naglasio da je Kalendar samo forma za prenošenje podataka kojima se oslikavaju prostor, vrijeme, ljudi i život vrebačkog kraja.

Nikola Cetina je prezentirao sadržaj Kalendara i pojedinačnih eksponata i svojim načinom izlaganja privukao interes i pažnju prisutnih iznoseći i neke nepoznate podatke koji su vezani za pojedine teme Kalendara.

Za Izložbu je pripremljen i Katalog sa prepoznatljivom stiliziranom vizurom Gradine u Vrepcu i naslovnim stranama Kalendara.

Posjetitelji su nakon razgledanja izložbe ostali u ugodnom razgovoru, pohvalili inicijativu Pododbora za organizaciju i gostoprimstvo uz nadu da će ovakvi i slični kulturni događaji biti češći. (SKD)

www.licke-novine.hr
14. listopada 2025. u 8.45 sati

VREBAC - Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Pododbor Udbina organizira u subotu 18. listopada izložbu Vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva. Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu utemeljena je 1929. a obnovljena 2017. godine.

Izložba će biti otvorena u prostorijama Općine Udbina u 10,00 sati. O Izložbi - ideji, motivu, značaju, porukama i eksponatima govorit će autori Željko Narančić i Nikola Cetina.

Izložba na Udbini je početak šire prezentacije ovog Programa; planira se postavljanje Izložbe i u drugim sredinama u Hrvatskoj, kao i u Srbiji i BiH. Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske financijski je podržao ovaj Program Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu. (LPS)

www.licke-novine.hr
26. RUJNA 2025. U 18.30 SATI

GOSPIĆ - Škola Glazbeno stvaralaštvo ILKIV s ponosom poziva sve građane Gospića i Ličko-senjske županije na prezentaciju jubilarnog video spota "Tako zanimljiv svijet". Ovaj poseban događaj, stvoren s ljubavlju i posvećen dječjoj kreativnosti biti će u ponedjeljak, 29. rujna u 14 sati u Dvorani dr. Ante Starčevića Ulica dr. Franje Tuđmana 4. Projekt je plod rada i talenta učenika škole Glazbeno stvaralaštvo ILKIV, s ciljem da podrži i razvija nove generacije kroz glazbu, umjetnost i zajedništvo. (LSŽ)

www.licke-novine.hr
16. rujna 2025. u 18 sati

GOSPIĆ - Folklorna skupina "Degenija" odabrana je na Dječjoj smotri folklora u Otočcu u travnju ove godine za predstavnike L Ličko-senjske županije za Dječje Vinkovačke jeseni koje su održane prošlog vikenda.
Dječje Vinkovačke jeseni su sastavnica 60-tih jubilarnih Vinkovačkih jeseni mladi folkloraši su tamo bili šesti put. U Vinkovce je 20 folkloraša odvela voditeljica Antonija Rosandić. Domaćini u Slavoniji bio im je KUD "Slavko Mađer" iz Cerića s kojim su dugogodišnji prijatelji

Gospićka skupina djeluje četvrt stoljeća i kao izvannastavna aktivnost Osnovne škole dr. Jure Turića.(LPS)

www.licke-novine.hr
5. kolovoza 2025. u 9.15 sati

Pripremio: Marko ČULJAT, ratni dopisnih Večernjeg lista iz većeg dijela Like

GOSPIĆ - Sinoć je Ivica Kovačević-Ico, zamjenik gradonačelnika Gospića otvorio izložbu dokumenata o prvom danu oluje koji je bio na današnji dan 1995. Hrvatske oružane snage krenule su prije zore topničkom "obradom" okupiranog dijela Like, a zatim su krenule brojne postrojbe Ličana, Primoraca, otočana, Istrana i drugih dragovoljaca iz cijele Hrvatske. Brzo se odmicalo.
Hrvatski radio je cijelo jutro repetirao poziv predsjednika države dr. Franje Tuđmana pobunjenim Srbima da mirno dočekaju hrvatske vojnike, ali oni su organizirano počeli bježati svim mogućim vozilima, a posebice traktorima…

Kroz podne eksplozije su tutnjale u daljini, ali u 17.15 sati, od jutarnjeg početka akcije otvorili smo sve prozore na stanu na Čardaku, kako ih ponovo ne bi mijenjali ako nešto krene po zlu. Na kavu k teti Ivki, mojoj mami tog popodneva došao je susjed Nino koji je u kratkim hlačicama utekao iz Obrovca gdje je radio kao milicajac nakon srednje policijske škole u Zagrebu. Srbi su mu se prijetili. Taman je mama pristavila kavu na šparketu na drva kada smo začuli tutanj aviona.

-Maka čuješ li ih, ovo su naši.-reče Nino s kojim sam imao vatreno krštene na blagdan Marije Magdalene 1991. u Barletama kada je teško ranjen policajac poznat po nadimku Slanina, a on je dobio metak u futrolu pištolja.

Međutim, ne lezi vraže začula se serija strašnih eksplozija. Iste tisućinke sekunde shvatili smo da su to četnici stigli na posljednju odmazdu. S kamerom sam istrčao iz kuće i vidio dim i otišao do susjedna jednokatnice i terase otkuda sam snimio dim od zapaljenih automobila u dvorištu Uglovnice i crkveni toranj u skelama. Zatim sam se zaputio upopriko preko livade do Novog mosta. Gorjelo je u sred Briona. Mahnito sam snimao što sam god mogao. Civili i nekoliko policajaca pokušali su pomoći ranjenima, a mrtve su vukli ili nosili u dekama u omanji kamion s ceradom.

Ubrzo sam bio u dvorištu uglovnice i viknuo vatrogascima da i na Brionima gori i da ima mrtvih. Među njima je bio i današnji gospićki gradonačelnik dr. Darko Milinović. Gledali su me s nevjericom, a ja sam snimao. Zavirio sam i u konobu. Na stubištu u donju razinu zatekao sam majke s djecom. Odraslih nije bilo…

Istu večer sam razvio filmove i kada sam počeo raditi fotografije u mojoj konobi gdje imam foto-laboratorij od 1968. ostao sam zapanjen što sam sve snimio. Dio slika sam poslao u Redakciju u Zagreb. Nešto prije ponoći krenuo sam Jugićem 65 preko Velebita u Priznu. Vozio sam pod kratkim svjetlima jer preko Velebita u Liku su dolazile kolone kamiona. Na križanju u Prizni vladala je ogromna gužva svi su dolazili trajektima i produžavali dalje. Bila su tu i dva policajca. Začuđeno su me pogledala otkud ja u to doba.

-Moram po nekome slike poslati u Zagreb.-otpovrnem.

Brzo su mi pomogli i pronašli putnike za Zagreb koji su fotke ostavili na naplatnoj kućici gdje ih je pokupio večernjakov kurir i objavljene su.

Kako mi se nije išlo u Gospić zbog umora pošao sam spavati kod mojih pašanca i svastike Ivice i Nade Miletić, koji su nažalost ovih godina umrli. Jedva su mi otvorili vrata nisu vjerovali da ih netko budi. Pao sam na krevet nećaka Olivera koji je bio u školi u Zagrebu i zaspao do jutra.

Kad sam ujutro banuo kući na Čardak u dipovo naselje, moji mi rekoše da su se susjedi preplašili kada su čuli da je odlazim s autom. Mislili su da sam saznao da će Gospić pasti i da sam svoje odvezao na sigurno.

Na sinoćnjoj izložbi dominirale su moje dokumentarne ratne fotografije od kojih je veći dio po prvi put u javnosti. Ima ih još, za neku drugu prigodu. Izložba ostaje otvorena do 15. rujna.

www.licke-novine.hr
2. KOLOVOZA 2025. U 12.30 SATI

GOSPIĆ - U Malom salonu Muzeja Like 4. kolovoza biti će otvorena izložba dokumentarne ratne fotografije i drugih dokumenata "Neselektivna namjerna meta" povodom obilježavanja 30. obljetnice VRO "Oluja 95".
-Izložbom želimo se prisjetiti svih civilnih žrtava rata i posljednjeg velikog bombardiranja Gospića koje se dogodilo u 17.15 sati 4. kolovoza 1995. Kroz svoj postav izložba predstavlja kontekst, tijek događanja i tragične posljedice ovog stravičnog zločina.

Tragediju tog ljetnog dana posebno ističu dokumentarne fotografije novinara i foto-reportera Marka Čuljata dopisnika Večernjeg lista iz Zagreba koje su nastale neposredno nakon napada. Pogotovo fotografije snimljene u stambenoj četvrti zvanoj Brioni i ispred stambene zgrade Uglovnica u Kaniškoj ulici. Dobar dio fotografija prvi se put javno objavljuju i izlažu. Uz Čuljatove fotografije, izloženo je i nekoliko fotografija iz Fototeke Muzeja Like Gospić, dokumenti iz Središnjeg vojnog arhiva MORH-a i OS RH, dokumenti Arhiva Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, kao i dijelovi razornih projektila iz Zbirke Domovinskog rata.

Oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić.

Izložba će se moći pogledati do 15. rujna 2025.

www.licke-novine.hr
24. srpnja 2025. u 20.30 sati

VREBAC - Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu obnovljena je 2017. s ciljem očuvanja tradiciju, nacionalnog i kulturnog identiteta ovog ličkog sela. Prema sačuvanim dokumentima (Arhiv Jugoslavije - Beograd) Društvo je postojalo još 1929., međutim, vjerojatno je osnovano i prije 1914. što se temelji na novinskom članku o oduzetim knjigama Društva od strane Austrougarske te godine.

U priopćenju koje je stiglo u našu redakciju a koje potpisuju Željko Narančić i Nikola Cetina kustosi vrebačkog Društvenog domu Iso Bogdanović kaže se:

-Društvo danas broji 113 članova s brojnom dijasporom u Republici Srbiji i drugim državama svijeta i raspolaže sa web stranicom www.mo-vrebac-pavlovac.hr koja kontinuirano djeluje od 2010. i na kojoj se možete i detaljnije upoznati sa radom i djelovanjem Društva, Statutom i drugim dokumentima, kao i povijesnim podacima koji se odnose na Vrebac.

Društvo se bavi kulturnim radom, a u okviru izdavačke djelatnosti izdana su dva zidna kalendara i to Vrebački kalendar 2024. / 7532 srpsku godinu i Vrebački kalendar 2025.g. / 7533 srpsku g. u pripremi je i kalendar za narednu godinu.
Društvo organizira i razne kulturne i tradicionalne događaje u Vrepcu. Naš član sa suradnikom Nikola Cetina i Faruk Islamović izdali su ove godine i knjigu "Jadova - lička ljepotica" u džepnom i dvojezičnom izdanju koja je promovirana i u Samostalnoj narodnoj knjižnici Gospić.

Izložba vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva biti će otvorena u Domu 2. kolovoza u podne i moći će se posjeti do kraja kolovoza.

Vjerujemo da naš rad može biti poticajan primjer i za druge sredine, stoga bi željeli da, ako ste u mogućnosti, prisustvujete otvorenju Izložbe ili ju pogledate za vrijeme trajanja. (LPS)

www.licke-novine.hr
18. srpnja 2025. u 14.15 sati

Piše: Vesna Bunčić, muzejska savjetnica
Fotografije:Tajana Maras

GOSPIĆ - Sinoć je u susret predstojećem blagdanu sv. Marije Magdalene, zaštitnice Grada Gospića, u Muzeju Like otvorena izložba Lika i Velebitsko primorje u slikarskom ozračju lokalne umjetnice Marijane Štimac, koja je i prvo predstavljanje imala upravo u ovom prostoru 1998. Izložba je dio muzejskog projekta koji se održava već dugi niz godina.

-Nastavili smo tradiciju iz ciklusa Lička korjenika koja se duboko ukorijenila u naše podneblje koje emocionalno osjećamo, a Marijana, osim što osjeća, pretače to i u platno.- rekla je dr. sc. Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja pozdravljajući nazočne u uvodnom dijelu svečanosti.
O stvaralaštvu umjetnice i motivima njezinih pejzaža govorila je muzejska savjetnica Vesna Bunčić, istaknuvši:
-Slikanje pejzaža postalo je za Marijanu više od pukog reproduciranja prirode, hvatajući one prepoznatljive mijene koje na simboličnoj razini "pričaju" o njezinoj nutrini, veličajući prolaznu ljepotu uhvaćenog prizora.
Svim okupljenima, obitelji, prijateljima, kolegama obratila se i sama slikarica Marijana Štimac, a posebno se zahvalila Muzeju Like Gospić i Gradu Gospiću na realizaciji izložbe. Izložbu je otvorila pročelnica Gradskog upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivana Kaleb Asić, nadahnuta ovim stvaralaštvom zaključujući da Marijana svojim radom potvrđuje da je baš ona prava pripadnica rođena u ovoj sredini i koja zapravo trajno ostavlja svoje radove u kulturno-umjetničkoj baštini našeg grada.
Glazbom su ugođaj popratili i uljepšali Laura Frković na pianinu i Zvonimir Tonković na gitari.
Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do kraja kolovoza.

www.licke-novine.hr
12. SRPNJA 2025. u 12.45 sati

GOSPIĆ - Muzej Like u Galeriji u četvrtak 17. srpnja u 20.30 sati otvorit će izložbu iz ciklusa Lička korjenika koja se priređuje povodom obilježavanja Dana Grada Gospića i manifestacije Srpanj u Gospiću. Sastavni dio toga ciklusa je i ovogodišnja izložba Lika i Velebitsko primorje u slikarskom ozračju Marijane Štimac (53), slikarice iz kruga gospićkih umjetnika, u čiji je svijet ušla zadnjih devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Prvu izložbu imala je 1998. u Muzeju Like. Na ovoj samostalnoj izložbi autorica će se predstaviti s osamnaest pejzaža iz nekoliko različitih faza nastalih u razdoblju od 2015. do 2025. Izložba ostaje otvorena do kraja kolovoza.

Teme njezinih pejzaža su svakodnevne, uobičajene i bliske - drveće, cvijeće, kamenje, planina Velebit i arhitektura iz prirode koja ju okružuje, u kojoj je odrasla i od koje se nikada u slikarskoj opservaciji nije ni otrgla:
-Sav taj svijet, uronjen u uzduh ličkog podneblja, živi sebi svojstvenim ritmičkim otkucajima pulsa kojim ovaj kraj traje kao nepresušan izvor postojanja.- kaže u uvodnom tekstu kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i autorica stručne koncepcije izložbe.

Grafičko oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić. (MLG)

Njen životopis je i u prvom izdanju Likapedije iz 2020.: -Rođena u obitelji Mile i Bosiljke rođ. Zeljković, kao starija kćerka. U rodnom gradu završila Osnovnu školu (1987) i Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja (COUO) Nikola Tesla, Odgojno-obrazovni smjer u Gospiću, te diplomirala razrednu nastavu na Filozofskom fakultetu u Rijeci, odjel u Gospiću (2001).
Prva osoba koja je primijetila njen talent bila je profesorica povijesti umjetnosti Neda Ćaćić još u Osnovnoj školi koja ju je i poticala da slika. Za studija pod vodstvom akademskog slikara i prof. Stipe Golca zaplivala je u slikarske vode. Lička priroda joj se nametala i ekspresionističke doživljaje svakog slobodnog trenutka prenosi na platno. Kao učiteljica likovne kulture radi i ravnateljica radi u Osnovnoj školi Lovinac (2004 - 2014), a sad radi na nižim razredima. Vodi kreativnu radionicu te učenike potiče na stvaralaštvo. Veliki dio slobodnog vremena provodi slikajući pejzaže u kojima se zrcali njena rodna Lika.
Prvu izložbu imala je s kiparom Josipom Starčevićem u Muzeju Like u Gospiću (1998), izlaže u Zagrebu u caffe baru Lupus (1999), u Gospiću u caffe baru Feniks (2000), sudjeluje na Ličkom likovnom analu (2005), sudjeluje na skupnoj izložbi u Muzeju Like u Gospiću (2008). Radila na Likovnoj koloniji Velebit u Svetom Roku (2007). Sudjeluje na skupnoj izložbi Likovne udruge Lika (2013) i na Međunarodnoj likovnoj koloniji u Ličkom Osiku (2018).
Ilustrirala je radnu bilježnicu Na skrivenom puteljku (2004) u sklopu projekta Na nama svijet ostaje koju je izdala Ekološka udruga Kap života Gospić i zbirku pjesama Nježna svitanja Mande Matanović (2006.)

Nalazi se i u podlisku Ličkih novina Slikari Likei:

licke-novine.hr/likovnjaci/Likovni/stimacmarijana/marijana.htm

www.licke-novine.hr
4.srpnja 2025. u 13 sati

SMILJAN - Iz Muzeja u Gospiću upućen je poziv za proslavu 169. godine rođenja Nikole Tesle i 19. godišnjicu Memorijalnog centra Nikole Tesle za 10. srpnja. Pridružite IV. Okruglom stolu posvećenom Tesli u politici koji počinje u 12 h u multimedijalnoj dvorani Centra bit će niz predavanja o Tesli. Kod Tesline rodne kuće u suradnji s tvrtkom Tesla Hrvatska od 10.00 do 18.00 h može se isprobati vožnja nekog od modela automobila TESLA za što je potrebno ispuniti prijavu na poveznici.
www.tesla.com/hr_hr/event/experience-tesla-at-memorial-center-nikola-tesla-in-smiljan

www.licke-novine.hr
24. svibnja 2025. u 18.30 sati

Piše: Marija Ružić

ZAGREB - Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Degenija" i Gradski zbor Vila Velebita iz Gospića s ponosom su predstavljali svoj grad i Ličko-senjsku županiju na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu, jednom od najvećih okupljanja pjevačkih i kulturnih društava u zemlji. Svehrvatska zborska povorka, koju je organizirala Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", pridružilo se više od 1400 sudionika iz 67 pjevačkih zborova, kulturno-umjetničkih društava, klapa i drugih glazbenih sastava iz čak 36 gradova diljem Hrvatske. Time je ovaj događaj postao najveće okupljanje kulturno-glazbenih djelatnika u povijesti Družbe, ne računajući tisuće građana koji su pratili nastup.

Sudionici su pjesmom ispunili centar Zagreba, pjevajući na ruti od Trga Republike Hrvatske (kod HNK-a), preko Masarykove, Tesline i Gajeve ulice, sve do Trga bana Josipa Jelačića, Praške ulice, Zrinjevca i Trga kralja Tomislava. Pjevajući narodne, zborske i domoljubne skladbe, zborovi su zajednički istaknuli bogatstvo hrvatske glazbene i kulturne baštine. Događaj je održan uz partnersku potporu Hrvatskog sabora kulture, krovne organizacije koja okuplja više od 80.000 članova iz područja amaterske kulture. Poseban značaj događaju dale su i hrvatske povijesne postrojbe, koje su svojom prisutnošću dodatno uveličale svečanost.

Sudjelovanje HKUD-a "Degenija" i Gradskog zbora Vila Velebita na ovoj veličanstvenoj Svehrvatskoj zborskoj povorci svjedoči o njihovoj predanosti očuvanju i promicanju kulturne baštine, ali i o aktivnoj ulozi koju imaju u kulturnom životu svoje zajednice i domovine.

www.licke-novine.hr
23. SVIBNJA 2025. U 20 SATI

GOSPIĆ - Proslavu značajne obljetnice 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva organizira Družb "Braća Hrvatskoga Zmaja", u cilju uključivanja svih udruga HSK-a koje se bave vokalnim izričajem u projekt proslave 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i veliku svehrvatsku i svezborsku manifestaciju pod nazivom SVEHRVATSKA ZBORSKA POVORKA 1100 HK koja će biti realizirana u Zagrebu u subotu, 24. svibnja s početkom u 12 sati. Suorganizaciju ovoj značajnoj manifestaciji pružio je Hrvatski sabor kulture temeljem odluke Upravnog odbora HSK-a.

Detalje možete naći na službenoj mrežnoj stranici Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja":

1100.dbhz.hr

pod projektom broj 30.

www.licke-novine.hr
6. svibnja 2025. u 19.10 sati

GOSPIĆ - Međunarodni odbor za muzeje (ICOM) ovogodišnjom temom Međunarodnog dana muzeja "Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena" želi istaknuti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih ustanova koje djeluju u službi društva i njegova razvoja zauzimajući aktivnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti. Ovogodišnji Dan proslavljaju svi muzeji u svijetu kao i dosad.

U Muzeju Like u petak, 9. svibnja u 19.30 sati je otvorenje izložbe "Mi Hrvati" poznatog hrvatskog karikaturiste Nika Titanika (pseudonim Nikole Plečka, karikaturist, ilustrator i dizajner). Gospićka izložba je dio hrvatske turneje i prikazuje hrvatske stereotipe te ima tendenciju suočiti naše društvo s realnošću. Provokativna izložba "Mi Hrvati" predstavlja kulminaciju svega što se zbivalo u posljednjih 30 godina i što smo kao narod, ali i Nik Titanik kao kroničar hrvatske gluposti, proživjeli i doživjeli živeći i radeći u našoj zemlji. (MLG)

www.licke-novine.hr
19. travnja 2025. u 19 sati

Piše: Marko Čuljat

GOSPIĆ - Gotovo uvijek mi je bilo teško početi pisati o temi s kojom sam od početaka upoznat, tako da se bojim, da ovaj put neću biti objektivan. Naime, radi se o mojoj prijateljici Marthi Miletić, koja je prošlog ljeta završila Gimnaziju, ali iako je prošla prijemni ispit na Likovnoj akademiji u Zagrebu nije se mogla upisati jer su joj falila tri pišljiva boda iz matematike. Na svi sreću podržavali su je pojedini profesori pa i razrednica prof. Anela Serdar-Pašalić.

No da objasnim naše prijateljstvo. Martha je unuka moje svastike Nade Šebalj iz Maloga Kuta kraj Brinja i Ivice Miletića, babe Marte iz Karlobaga. Njena majka Sandra je rođena Riječanka i nakon čitanja moje prve knjige Lika priča ljepotom, rekla je majci koja je Kaluđeročvčanka, da se vraća u Liku. I tako bi. Zaposlila se na recepciji hotela Zagreb u Karlobagu, gdje je upoznala supruga Milana. U pretumbacijama i pretvorbi završili su u Ličkom Osiku i u Gospiću. Marta je išla u jaslice, i kako je mama radila i duže Maka je po nju odlazio u jaslice, pa u vrtić… i postali smo prijatelji. To je jednom prilikom zbunilo stare Karlobažanke kad smo bili među zadnjima u moru. Meni je već bilo dosta, ali Marta nije htjela iz vode. Jedna od Bažanki ju priupita tko ti je ovaj čovjek, a ona odpovrne:
-Pa prijatelj, nakon čega su prestale gunđati.

Jednom sam po nju u vrtić otišao odmah iza podneva, i imao sam još posla oko ručka, a računalo je bilo upaljeno. Zovnula me je i rekla da upišem facebuke da ona ima farmu. Ja sam je začuđeno pogledao što je to. Tada sam već imao Windovse 95, a Fejsbuk je bio u povojima. Brzo je našla svoju farmu gdje je morala povesti brigu o farmi ovaca, krava, koza… morala ih je nahraniti i utjerati u tor. Sve mi je bilo čudno. Drugi je put tražila da joj podignem program za crtanje. Crtala je jedan morski pejzaž. Sačuvao sam ga, ali mi ga je odnijela prije nekoliko godina.

I tako smo se nas dvoje družili godinama. Ponekad je sa mnom išla u kino, kažalište, ali i na promociju knjiga. Jednom je bilo riječi o njemačkoj ratnoj avijaciji i blic krigu, i uvodničar je rekao da je Hitler morao izgubiti blic krig. Bila je mirna kao bubica, kad smo prije kraja izašli van, povukla me za rukav i pitala zašto je Hitler morao izgubiti rat.

Kad je pošla u osičku osnovnu školu jedno četiri godine išli smo na vježbu karatea i u teretanu kod Briksa, u školi je igrala košarku i snimila kratki filmić koji sam objavio na mom kanalu na YouTub, jedno vrijeme je trenirala nogomet u Gospiću. U tom predškolskom periodu posjetili smo i Kavu Sergija Mihića u Karlobagu, gdje je njegov atelje na otvorenom. Nekoliko puta je obišla sve njegove mozaike i skulpture...

Tražila se.

Dobro su joj išli jezici. Jednu knjigu Harija Potera nabavio sam joj iz Engleske, i sve je pročitala za par dana. Počela je u školi programirat igrice u računalu, u petom razredu išla je na državno natjecanje iz fotografije u Šibenik. Dalje nije nastavila jer škola nije imala nastavnika tehničkog. Bilo joj je žao. Nakon toga počela je slikati. Jednom me je zamolila da vidim s profesorom Antom Orzesom, akademskim slikarom i informatičarem, koga je upoznala u INGOS-u gdje je on popodne popravljao računala i s njim je vodila rasprave o računalima, željela je da joj pogleda crteže. Orzes je prihvatio i brzo smo bili u njegovu stanu s naramkom slika. Više od sat vremena su raspravljali slikama. Na njegovu intervenciju primljena je kao na s vlastitim mentorom Igorom Modićem.jmlađi član Likovne udruge Lika, većinom, amatera u Gospiću. Preko Udruge se javila na natječaj Hrvatskog sabora kulture s portretom i dobila je nagradu u konkurenciji preko 300 umjetnika i pohvalu kao najmlađi sudionik. Izložba je bila u Otočcu 2023. Prošle godine izlagala je u Križevcima, a ove godine na Međunarodnom trećem trijenalu autoportreta u Samoboru. Redovito smo posjećivali izložbe u Muzeju Like. Kad je stigao Zdenko Bašić sa svojim bajkama dugo su pričali, sudjelovala je i njegovoj radionici, kontaktiraju i sad kad se preselile u velegrad… bila je na kavi s Damirom Karakašom…
Gimnaziju je polazila u Gospiću putujući iz Ličkog Osika. Tijekom školovanja imala je veliku pomoć svoje razrednice prof. Anele Serdar-Pašalić, rođene Gospićanke, koja je u međuvremenu postala ravnateljica škole. Kratko joj je slikarstvo i informatiku predavao prof. Ante Orzes. Nakon njegove prerane smrti naslijedio ga je mladi akademski slikar Igor Zdunić, i odustala je od informatike zbog slikarstva.

Ljetošnji neupis Akademije nakon položenog prijemnog ispita zbog pišljiva tri boda manje iz matematike nije ju razočarao, odlučila se preseliti u Zagreb: Veliki grad, velike mogućnosti. Nastavila je druženje s kolegama i prijateljima koje je upoznala na pripremama za Akademiju. Našla si je stan, i posao, ima radnu knjižicu s prvim danima radnog staža, uporno crta na velikim formatima natrona ma što to značilo.

Peta izložba na kojoj sudjeluje održava se do 11. svibnja u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu, a izlaže sa studenticom Akademije Gospićankom Anom Starčević, obadvije su iz gospićke likovne udruge. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i Grad Otočac.

www.licke-novine.hr
18. travnja 2025. u 11.15 sati

GOSPIĆ - Đuro Mesić, nekadašnji pirotehničar u Lici, po odlasku u mirovinu posvetio se skroz drugim stvarima. Počeo je istraživati korijene svoje obitelji i ne može naprosto stati jer mu je izazovno otkrivati nešto staro iz raznih arhiva s mladim pokoljenjima.

U četvrtak, 24. travnja bit će promocija njegove desete knjige monografije o Novom Čiču, Promocija će biti u 18 sati u prostorijama KUD-a Čiče. Tom prilikom autor se za 01Portal prisjetio svojih početaka, otkrivši kako se u književnim vodama našao sasvim slučajno.

- Istraživao sam povijest svoje obitelji, a u razdoblju od 2003. do 2005. godine skupio sam toliko materijala da su me profesor iz Senja Enver Ljubović i profesor povijesti Željko Holjevac, danas doktor u Zagrebu, nagovorili da o tome napišem knjigu. Moram priznati da je to za mene bio izlet u nepoznato, ali su me oni ohrabrili i pomogli.

Nakon te knjige, Mesić je već sljedeće godine napisao monografiju u povodu 50 godina nogometnog kluba u rodnom selu. Zatim je istraživao suprugine pretke u Lici, u Župi Podlapača o kojoj je napisao tri knjige. Treća knjiga objavljena je u povodu 320 godina postojanja Župe, a rad na naslovu otvorio mu je vrata drugih ustanova te brojne mogućnosti pristupa informacijama. Mesić se potom vratio u Slavoniju, gdje je napisao monografiju rodnog sela Golobrdci, a to je ponovio i s majčinim rodnim selom, Donji Emovci. Na nagovor župnika katedralne crkve u Požegi, napisao je monografiju o mjestu Mihaljevci.

- U Turopolje sam se doselio 2007. godine, moja istraživačka znatiželja bila je još jača jer sam došao u meni nepoznatu sredinu. U početku sam razgovarao sa susjedima, najviše s onim najstarijima. Informacije o Novom Čiču od prvog dana bile su ograničene i za mene dosta nepovoljne jer sam bio sklon podatcima pronađenim u dokumentima, starim knjigama, a ne po priči 'rekla-kazala' koja često ode u suprotnom smjeru od istine.

Izazov koji je trajao godinama
To mu je, kaže Mesić, bio dodatni izazov te je počeo prikupljati ljetopise, stare novine, lokalne knjige o lovcima, Turopoljskom lugu, veterinarstvu i slično, ali je o Novom Čiču pronalazio uglavnom šture informacije koje su stale u dvije do tri rečenice.
- Taj izazov je trajao godinama. U zadnjih pet godina ponovno se aktivirao pozivom da se uključim u rad KUD-a i pišem o 20 godina društva. Tako sam pojačao prikupljenu građu i došao do ove knjige koja će brojati 216 stranica.
Mesić smatra da je čovjeku urođena znatiželja, ostalo se brusi marljivim radom tijekom godina, a o njegovom napretku najbolje govori upravo ova, jubilarna, deseta knjiga.

- Smatram da sam bitno napredovao jer je svaka knjiga tražila nadogradnju te uz pomoć ljudi koji su me okruživali i podržavali poput urednika monografije Stipe Bilića. U monografiji se nalazi dio teksta Mate Paviše koji je napisao knjigu o nogometnom klubu. Tu je i pokojni Saša Božić s kojim sam proveo bezbrojne sate tražeći informacije. Bilo je i zaposlenika Državnog arhiva i Sveučilišne knjižnice koji su me podržavali i javljali mi kada dođu do nečega novog. Također, od velike pomoći bili su mi i razgovori s danas pokojnim Franjom Anićem te Dubravkom Hrkovcem. Svima njima jedno veliko hvala.

Uspomene spašene od zaborava
U početku su stanovnici Novog Čiča bili poprilično nepovjerljivi prema Mesiću, a istraživanje mu je nerijetko kočio i nedostatak materijala poput starih fotografija. Udruge su radile s velikim prekidima i pogubio se trag, ali je nešto ipak uspio spasiti od zaborava.
- U monografiji sam uvodno pisao o mjestu - njegovom razvoju, izgradnji, proširenju, industriji, tramvaju i drugim znamenitostima zbog kojih je svojevremeno bio jako industrijsko središte. U drugom poglavlju je jedna od najstarijih župa u Turopolju, od samih početaka do popisa svih župnika, a prvi je bio 1501. godine. Pažnju sam također posvetio sakralnim građevinama, što je prethodilo crkvi današnjeg oblika i svim kapelicama koje pripadaju Župi, objasnio je Mesić i nadodao kako je došao i do poprilično starih podataka, poput onih koje su obitelji donirale križna drva.

U nastavku knjige, Mesić se bavi školstvom koje je na području Novog Čiča osnovano 1858. godine, dok se u nekadašnje školske zgrade smjestilo sadašnje kulturno-umjetničko društvo.
- To je bila prva škola u Novom Čiču, o kojoj imamo pisane tragove i imena svih nastavnika iz tog vremena. Škola je obrađena sa starim fotografijama đaka, najstarija je iz 1936. godine, te smo uglavnom odgonetnuli imena osoba s fotografija. Ima dosta fotografija prve pričesti, krizme, ali i raznih događanja pa i posjete tadašnjeg tajnika biskupa Alojzija Stepinca koji je prvi put u Čiče došao 1938. godine.
Mesić se, potom, pozabavio udrugama, od kojih je najstarija Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je nedavno proslavilo 130 godina postojanja. DVD po starosti slijedi Pjevačko-tamburaško društvo Javor te sve ostale udruge koje su predstavljene redoslijedom osnivanja, poput nogometnog kluba, lovačkog društva, udruge žena i udruge umirovljenika.
- Koristio sam najosnovnije podatke, a čitateljima sam ostavio napomenu gdje mogu pronaći više podataka.
Najponosniji je, zaključuje Mesić, na popis svih žrtava svih ratova na području Novog Čiča.

- U Prvom svjetskom ratu poginulo je 38, a ranjeno je 47 ljudi. Navodim ih poimence, gdje se to dogodilo i za većinu njih gdje su pokopani. U Drugom svjetskom ratu, Župa Novo Čiče dala je 42 žrtve, na raznim stranama i pod raznim okolnostima. U Domovinskom ratu je Župa Novo Čiče imala samo jednu žrtvu. Na samom kraju knjige ostavio sam rodoslovlja i imena ljudi koji su živjeli u posljednjih 150 godina.

Na promociji knjige će, uz autora, govoriti župnik Župe sv. Ivana Krstitelja vlč. Marijan Prepeljanić i urednik Stipo Bilić, dok u glazbenom dijelu sudjeluje glazbena skupina KUD-a Čiče.

www.licke-novine.hr
17. travnja 2025. u 13.15 sati

GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i Nacionalnog parka Plitvička jezera, u utorak, 22. travnja 2025. u 10.30 sati u hotelu Jezero bit će otvorena izložba fotografija 19. bjelovarskog salona fotografija "Šuma okom šumara". Ova izložba s međunarodnim sudjelovanjem biti će otvorena do 5. svibnja 2025.
Ova izložba zahvaljujući šumarima već nekoliko godina stiže u razna mjesta Like, i jedina je izložba fotografoja koja se redovito održava i u Lici. Naime, rijetkost je vidjeti fotografije nekog od ličkih domaćih autora, a vam Like ima i poznatih i priznatih imena. (MAČ)

www.licke-novine.hr
1.travnja 2025. u 22.15 sati

OTOČAC - U idući petak, 11. travnja, u 19 sati u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu bit će otvorena izložba radova Ane Starčević i Marthe Miletić, mladih autorica, članica Likovne udruge Lika iz Gospića.

Autorice kroz različite umjetničke izraze donose dva pogleda na suvremeni život - jedan kroz figurativno slikarstvo, drugi kroz digitalnu apstrakciju. Iako se u svojem radu oslanjaju na različite medije i stilove, obje autorice istražuju slične teme: svakodnevicu, osobna iskustva i emocionalne slojeve stvarnosti. Na izložbi njihovi se radovi nadopunjuju i međusobno prožimaju, stvarajući vizualni dijalog između tradicije i suvremenosti, opipljivog i apstraktnog, poznatog i intuitivnog. Posjetitelji će kroz izložbu imati priliku uroniti u dva različita svijeta koji zajedno otvaraju nova pitanja i perspektive.

Izložba će biti u maloj dvorani na katu Pučkog, a za posjetitelje ostaje dostupna do 11. svibnja. Ova izložba dio je ciklusa "Likovni umjetnici u Muzeju" koji i ove godine podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Otočac. (M.M.)

www.licke-novine.hr
28. ožujka 2025. u 20 sati

GOSPIĆ - U organizaciji Odjela za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalne narodne knjižnice 26. ožujka održano je predstavljanje knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković.

Knjiga je izašla u suizdanju Sveučilišta u Zadru i Naklade Jesenski i Turk iz Zagreba. Na početku predstavljanja obratili su se prorektori Sveučilišta: prof. dr. sc. Lena Mirošević, prorektorica za organizaciju, potencijale i izdavaštvo te prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu.

O knjizi su govorile recenzentice izv. prof. dr. sc. Marina Nekić s Odjela za psihologiju Sveučilišta i prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Potom su autorice dale osvrt na proces nastajanja publikacije te na specifičnosti, prednosti i izazove njenog objavljivanja.

Tijekom predstavljanja knjige nastupao je pjevački zbor "Degenija" Odjela za nastavničke studije pod vodstvom doc. art. Tvrtka Sarića. Mudre izreke i poslovice čitale su Melani Kosec i Emma Majerić, studentice pete godine i članice Čitateljskog kluba "Iskra". (LPS)

www.licke-novine.hr
23. ožujka 2025. u 22.25 sati

GOSPIĆ - Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalna narodna knjižnica organizirali su promociju znanstvene knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković koja će biti u Knjižnici 26. ožujka u 18 sati.

www.licke-novine.hr
29. siječnja 2025. u 13.34 sati

GOSPIĆ - Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić-Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki-Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova.

Ovogodišnju 20. Noć muzeja obilježiti će tema Muzeji - vidljivi i nevidljivi
Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa " iza kulisa muzeja", ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačni postav muzeja. (HMD)

Pred nama je Noć muzeja 2025. s temom Muzeji - vidljivi i nevidljivi. I ove smo godine za vas pripremili raznovrstan sadržaj na dvije lokacije, u Gospiću i Smiljanu. Uz organizirana stručna vodstva, pridružite nam se u MC "Nikola Tesla" Smiljan u 18.30 sati i s Dominikom Žanićem saznajmo više o Tesli i njegovom doprinosu suvremenim istraživanjima svemira.

Pitanje zdravlja je najvažnije čovjekovo pitanje, potencirano i više nedavnom pandemijom COVID-a, svijet je u kontinuiranoj borbi s nevidljivim uzročnicima epidemija. Kako se u vrijeme Vojne krajine suprotstavljalo ugrozama ove vrste, otkrijte više na izložbi Sanitarni kordon i kontumac u Hrvatskoj Kostajnici, autorice dr.sc. Ivane Hrobec.
Nevidljive muzejske prostore - čuvaonice i radionice otkrivamo na vaš zahtjev.

Radno vrijeme muzejske noći:
MC "Nikola Tesla" Smiljan 18-22h; Muzej Like Gospić 18-23h. Ulaz besplatan kao i do sada. (MLG)

PREDAVANJA O POVIJESTI GRADA DIO KNJIŽNICE KULTURNO DOBRO POČETAK OČUVANJA SENJSKOG GOVORA NEUMORNA RASTOČKA KOTIJENIKA PONOVO NA FESTIVALU PREDAVANJA O POVIJESTI OTOČCA I GACKE SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA PREDAVANJE O GOVORU GRADA SENJA SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA MARIANA ILKIV PRIPREMA SPEKTALL NOVA KNJIGA ĐURE MEŠICA NOVONORMALNO VEČER POEZIJE I GLAZBE GOLČEVA RETROSPEKTIVA IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA VIDEO SPOT ILKIV-a U SRED VINKOVACA ZAPLESALI LIČKA KOLA POSLJEDNJI ZLOČINAČKI OBRAČUN IZ ZRAKA NESELEKTIVNA NAMJERNA META ČUVARI TRADICIJE SLIKARICA LIČKIH PEJZAŽA IZLOŽBA SLIKARICE MARIJANE ŠTIMAC TESLA KOD TESLE I O TESLI "DEGENIJA" I "VILA VELEBITA" NA PROSLAVI 1100 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA BUDUĆNOST MUZEJA MARTHINA PETA IZLOŽBA MESIĆEVA DESETA KNJIGA ŠUMA OKOM ŠUMARA IZLOŽBA ANE STARČEVIĆ I MARTHE MILETIĆ NOVA ZNANSTVENA KNJIGA OBRAZOVANJE ZA EMOCIONALNU PISMENOST MUZEJI - VIDLJIVI I NEVIDLJIVI
	Festival znanosti u Otočcu PREDAVANJA O POVIJESTI GRADA



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 20. travnja 2026. u 11.15 sati OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište i ove godine sudjeluje u manifestaciji Festival znanosti te 22. travnja u 19 sati organizira dva predavanja na temu "Rimljani i Habsburgovci: Gacka u Rimskom Carstvu i Otočac u Habsburškoj Monarhiji". Profesor Boris Olujić u sklopu prvog predavanja "Uspostava rimske vlasti u Gackoj" govorit će o dolasku Rimljana na ovo područje nakon Oktavijanova pohoda 35. godine prije Krista. Predavanje donosi priču o tome kako je ovaj prostor postao dio Rimskog Carstva, o razvoju prometnica i naselja te o promjenama koje su unijele novu energiju i oblikovale prostor i život ljudi. "Otočac za vrijeme Vojne krajine". Drugo je predavanje koje će održati profesor Danijel Marot, a donosi pogled na vrijeme kada Otočac postaje dio obrambenog sustava Habsburške Monarhije. Govorit će o ustroju Vojne krajine, ulozi Otočke kapetanije i Otočke pukovnije te o životu na prostoru obilježenom sigurnosnim izazovima i stalnom prilagodbom, ali i energijom koja je pokretala ljude u svakodnevici i obrani prostora. (GPU) ^
	GIMNAZIJA GOSPIĆ DIO KNJIŽNICE KULTURNO DOBRO Zbirka starih knjiga Knjižnice Gimnazije Gospić proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske

	DIo bogate zbirke gimnazijskih starih knjiga iz dalake prošlosti Škole

	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 18. travnja 2026. u 19 sati sati GOSPIĆ - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti donijela je Odluku kojom se Zbirka starih knjiga Gimnazije proglašava kulturnim dobrom. GIMGOS - je akronim koji su učenici smislili za svoju školu. Zbirka starih, da ne kažemo prastarih knjiga, sadrži 49 jedinica knjižnične građe koje potječu iz razdoblja od 1787. do 1850. godine. Nakon preliminarnih poslova identificiranja, organiziranja i obrade knjižnične građe proveden je stručni nadzor Službe za baštinske zbirke te nakon ispunjenih svih zahtjeva i preporuka koji su bili uvjet za donošenje Odluke, Gimnazija Gospić je i službeno imatelj kulturnog dobra odnosno preuzima obveze regulirane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kako bi se ova knjižnična baština sačuvala za buduće naraštaje. Od 49 naslova dva su naslova periodike u tri sveska, i to časopisi Kolo i Danica. Sadržajno su najzastupljenija djela iz područja društvenih i humanističkih znanosti te vojne povijesti. Od jezika je najzastupljeniji njemački jezik dok je na hrvatskom jedna jedinica knjižne građe - Piesni razlike Dinka Ranjine, tiskane 1850. godine u tiskari Ljudevita Gaja. Zbirka starih knjiga samo je manji dio velike Zbirke stare knjižnične građe iz 19. i 20. stoljeća koja sadrži preko 3000 jedinica i čuva se u ovog gospićkoj Knjižnici. -U sačuvanim zapisima, nedugo od osnutka Škole (1860), spominje se i Knjižnica koja se od tada stvara i nastoji sačuvati o čemu nam svjedoče pečati Gimnazije koji se nalaze i na najstarijim primjercima. Očuvanje knjižnične baštine ključno je za očuvanje identiteta, obrazovanja i kulturne baštine jednog društva jer nam pruža resurse za istraživanje, obrazovanje i kulturne aktivnosti.- izjavila je prof. Anela Serdar-Pašalić, ravnateljica Gimnazije, dodajući da predstoje poslovi na izdvajanju ovog fonda i stvaranju posebnih mikroklimatskih uvjete za njegovo čuvanje. Ima tu knjiga i na staronjemačkom pisanom na glagoljici, a svakako je vrijedno i 20 tomova Akademijina rječnika koji je jedini u Gospiću i na širem području, (MAČ) ^
	Katedra čakavskog sabora Senj POČETAK OČUVANJA SENJSKOG GOVORA



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 18. travnja 2026. u 9.45 SENJ - Katedra čakavskog sabora Senj sinoć je sugrađanima u Domu kulture "Milutin Cihlar Nehajev" priredila zanimljivu večer i druženje. Sve je počelo i završilo čitanjem poezije Krešimira Stanišića u interpretaciji Alda Gradišera. Publika je osobito uživala u popularno znanstvenom predavanje o čakavštini i govoru grada Senja što ga je održao jezikoslovac/ dijalektolog izv. prof. dr. sc. Filip Galović s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Profesor, koji se u svome radu najviše bavi istraživanjima i proučavanjem hrvatskih mjesnih govora, motivirao je posjetitelje jezgrovito se osvrnuvši na čakavštinu, njezin velik značaj i glavne crte. Primjerima je prikazao važne osobine govora grada Senja, koji spada u red čakavskih ikavsko-ekavskih govora. Iako današnji senjski govor, zbog brojnih utjecaja i nanosa, nema strukturu kao prije 50-ak godina, on je i dalje u mnogim svojim karakteristikama čakavski govor koji je čvrst jezični sustav. Publika je sa zanimanjem pratila izlaganje profesora Galovića, aktivno sudjelujući te su mnogi su ponudili suradnju u daljnjim istraživanjima Vodstvo Katedre čakavskog sabora Senj naglašava da je ova večer bila tek početak posla koji slijedi na zaštiti i popularizaciji senjskoga govora. (KČS) ^
	Bibliografski izlog NEUMORNA RASTOČKA KOTIJENIKA Milan Rupčić, podrijetlom iz Rastoke ovih dana objavio je svoju dvadesetu knjigu.



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 15. travnja 2026. u 20.30 sati, dopuna 16. travnja u 11.30 sati Priredija: Marko Čuljat GOSPIĆ - Poštari već odavno znaju da baš nisam stalno kod kuće, ali pao je dogovor, ono što ne može stati u kaslin, ostavi na komodici u ganku. Tako sam danas naša', jasno, nikolko' računa, ali i 'ednu težu kuvertu. Bilo je to pismo s najnovijom knjigom Milana Rupčića (78) iz Zagreba. Ovaj Rastočanin podrijetlom i ditinjstvom neraskidivo je vezan za ličko ognjište. Sticajem okolnosti, ditinjstvo je provea u Rastoci kod dida Martina di je završija i prva četri razreda osnovne škole. Rođen je u Vrbovljanima kraj Okučana, a za života je bivao u mnogim rvackim mistima, dok se nije zaustavio u rvackoj metropoli i otišao u - mirovinu. Ljudi moji, žene naše, njemu vrag ne da mira, pa se nemere rišit pisanja. Svoje misli, zapažanje, crteže, stihove… zapisao je i objavija u mam dvacet knjiga u vlastitom izdanju. Un je na vrime svatija da do pisane riči niko više ne drži ako nije na toj vratrijoj mreži. Svi plove ka da love - maglu… U kuverti je bila knjiga koja je jošte mirisala na grafičku boju provokativnog naslova na rvackom i engleskom divanu: Teolozi vremena, depositis of name, s podnaslovom haiku. Između tvrdih korica je 131 stranica, na kojima su brojne pisme u popularnoj japanskoj haiku formi. Uz pjesme su i prigodne ilustacije il' fotke il' crtež u osam poglavlja. Evo edne pismice uz crljenkapu: na fotografija djed i ja još smo bili iste visine in the photo, grandpa and i were still the same height Stihove je kako kaže u pogovoru prevodio uz pomoć vratrijeg Googla, ali je lekturu obavija Mladen Grubišić, a vinjete su dilo Željka Šajha. Danas smo dobili dopunu ovog našeg članka u mailu Milana Rupčića u kome kaže da je jope zašiljije svoje pero i sastavije novu knjigu. Ovaj put pisama i to uni japanski, štono vele Haiku. Piše un lipo, fale ga svi po svitu i okolo. Nemere Mićo brez svoje Rastoke. Sitije se jope svoga dida Martina, strine Maće, Otešice i njini otoka, Jaginice i pogleda po Ličkom polju. Samo un i Van Gogh znaju što se otlen vidi. Opisa j' zimske prtine i površice, kitine sniga po granama i tako još svega. Ima naš Mićo široko srce pa tute našlo mista i Rvacko Zagorje, isto ka i dalmatinska južina. Nika nova vrimena, pa i nevere sve učestalije, a un to osića u svojoj pisničkoj duši. Nemere un to obać. Uokolo je puno ratnih nasilja i stradanja, njegova žal za nevinima. Šalje glas za mir i život druge dice i ljudi po crnom svitu u poglavlju 21. stoliće i veli kako ima veliko i skoro iznenađenje. Gotova mu nova knjiga! Iđe u tiskaru - roman. Autobiografski ali s opisom rastočkih vrimena, ljudi, života, običaja, anegdota našeg kraja... Tu su njegovi korjeni i prvo listanje, kao i cvjetanje. Veli, neka sad ostane za iznenađenje za koji dan, kada izađe knjiga iz tiskare, i dodaj' da se Talozi vremena mogu naći u gospićkoj knjižari Školske knjige. ^
	Amatersko kazalište Gospić PONOVO NA FESTIVALU Na Festivalu u Vodicama biti će 20 skupina iz cijele države

	Vridni gospićki kazalištarci

	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 14. travnja 2026. u 14.45 sati Fotografije: Lucija Šaban GOSPIĆ - Danas smo od kazalištaraca dobili informaciju da su nakon uspješne premijere nove kazališne predstave "Najstariji zanat" nastaloj prema tekstu američke spisateljice Paole Vogel, Amatersko kazalište Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčević Gospić u nedjelju je 12. travnja nastupilo na selekciji za 66. Festival hrvatskih kazališnim amatera. Selektorica Hrvatskog sabora kulture bila je Iva Srnec Hamer, mag. art. i njenom odlukom gospićko kazalište i ove godine i to deseti put zaredom u trinaest godina postojanja i petnaest uspješno izvedenih kazališnih predstava, predstavlja grad Gospić i Ličko - senjsku županiju na 66. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama među dvadeset najboljih amaterskih skupina u RH. Ovakav plasman samo je dokaz kvalitetnog i uspješnog rada kazališta u kojemu zanimljiva glumačka skupina dugi niz godina s velikom ljubavlju, entuzijazmom i motivacijom na daskama koje život znače promiče tradiciju gospićkog kazališnog amaterizma, a ujedno ga i svrstava među najbolje amaterske skupine u Hrvatskoj. ^
	GPOU Otočac PREDAVANJA O POVIJESTI OTOČCA I GACKE



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 13. travnja 2026. u 16.30 sati OTOČAC - Prema današnjem priopćenju Gacko pučko otvoreno učilište i ove godine sudjeluje u manifestaciji Festival znanosti te 22. travnja u 19 sati organizira dva predavanja na temu "Rimljani i Habsburgovci: Gacka u Rimskom Carstvu i Otočac u Habsburškoj Monarhiji". Profesor Boris Olujić u sklopu prvog predavanja "Uspostava rimske vlasti u Gackoj" govorit će o dolasku Rimljana na ovo područje nakon Oktavijanova pohoda 35. godine prije Krista. Predavanje donosi priču o tome kako je ovaj prostor postao dio Rimskog Carstva, o razvoju prometnica i naselja te o promjenama koje su unijele novu energiju i oblikovale prostor i život ljudi. "Otočac za vrijeme Vojne krajine" drugo je predavanje koje će održati profesor Danijel Marot, a donosi pogled na vrijeme kada Otočac postaje dio obrambenog sustava Habsburške Monarhije. Govorit će o ustroju Vojne krajine, ulozi Otočke kapetanije i Otočke pukovnije te o životu na prostoru obilježenom sigurnosnim izazovima i stalnom prilagodbom, ali i energijom koja je pokretala ljude u svakodnevici i obrani prostora. ^
	Gacko pučko otvoreno učilište Otočac SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA 6. Smotru dječjeg izvornog folklora,



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 8. travnja 2026. u 20.30 sati OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište Otočac organizira 6. Smotru dječjeg izvornog folklora, koja će se održati 18. travnja (subota) u velikoj dvorani Učilišta, s početkom u 17:00 sati.¸Smotra okuplja mješovite dječje folklorne skupine s područja Ličko-senjske županije, kao i gostujuće skupine iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje donosi nastupe deset dječjih skupina, koje će predstaviti bogatstvo tradicijske baštine svojih krajeva. Sudionici dječje Smotre su: KUD "Vrilo" Lovinac KUU "Gacka" Ličko Lešće (dvije skupine) KUD "Lipa" Sinac 1923 HKUD "Široka Kula" Široka Kula (dvije skupine) FD Otočac, DS "Čerišnjice" FS "Degenija" Gospić Tradicionalna udruga Bitelić, Hrvace HKUD "Napredak", Podružnica Bugojno (BiH) Program smotre prati stručno povjerenstvo koje će vrednovati nastupe svih sudionika te predložiti najbolje skupine za sudjelovanje na drugim dječjim folklornim manifestacijama: Mali Đakovački vezovi 2026., Dječje Vinkovačke jeseni 2026., Dječja smotra folklora u Vinkovcima 2026., Šokačko sijelo 2027., Brodsko kolo 2026. a jedna skupina odlazi na dječju smotru folklora UHAKUD-a u BiH 2026. U sklopu programa bit će predstavljena i slikovnica posvećena životu Marijana Matijevića "Golem sam tijelom, dušom sam jak - priča o najjačem čovjeku na svijetu" kao primjer dobre prakse očuvanja i prenošenja tradicijske baštine najmlađima. Autorica slikovnice je Marta Huber, dok ilustracije potpisuje akademski umjetnik Mislav Lešić - Đurakov, a njezino uključivanje u program prirodno se nadovezuje na koncept dječje smotre ističući važnost povezivanja folklorne baštine s dječjim stvaralaštvom i edukacijom. Nakon završetka programa održat će se ^
	Katedra čakavskog sabora Senj PREDAVANJE O GOVORU GRADA SENJA Predavanje je u petak, 17. travnja.



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 9. travnja 2026. u 18 sati SENJA - Danas smo od Katedre čakavskoga sabora Senj dobili obavijest da će i petak, 17.travnja u 19 sati u Dom kulture "M. C. Nehajev" biti predavanje o čakavštini i govoru grada Senja. Predavanje će održati izv. prof. dr. sc. Filip Galović, hrvatski jezikoslovac/dijalektolog, zaposlen na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, koji se u svojemu znanstvenome radu najviše bavi istraživanjima i proučavanjima hrvatskih mjesnih govora. Početak je to aktivnosti Katedre čakavskoga sabora Senj na zaštiti senjske čakavštine koju danas govore tek malobrojni. O senjskome govoru povremeno su pisali znanstvenici. Akademik Milan Moguš objavio je rječnik (2006). Do Prvoga svjetskog rata senjska čakavština bila je suveren domaći izraz grada Senja, a danas tako govori neznatan dio stanovnika. Senjska je čakavština najprije uzdrmana dvama svjetskim ratovima te konačno i Domovinskim ratom. Uz povećane migracije, mobilnost, jak utjecaj govora stanovnika iz gradskoga zaleđa, senjski je govor sve više preplavljen štokavskim. Novijih istraživanja senjskoga govora nije bilo pa je teško govoriti o stvarnom govornome stanju. Izvornih govornika je malo i čakavština se pomalo gubi. Stoga novoosnovana Katedra Čakavskog sabora Senj pokreće postupak zaštite. ^
	Gacko pučko otvoreno učilište Otočac SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA 6. Smotru dječjeg izvornog folklora,



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 8. travnja 2026. u 20.30 sati OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište Otočac organizira 6. Smotru dječjeg izvornog folklora, koja će se održati 18. travnja (subota) u velikoj dvorani Učilišta, s početkom u 17:00 sati.¸Smotra okuplja mješovite dječje folklorne skupine s područja Ličko-senjske županije, kao i gostujuće skupine iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje donosi nastupe deset dječjih skupina, koje će predstaviti bogatstvo tradicijske baštine svojih krajeva. Sudionici dječje Smotre su: KUD "Vrilo" Lovinac KUU "Gacka" Ličko Lešće (dvije skupine) KUD "Lipa" Sinac 1923 HKUD "Široka Kula" Široka Kula (dvije skupine) FD Otočac, DS "Čerišnjice" FS "Degenija" Gospić Tradicionalna udruga Bitelić, Hrvace HKUD "Napredak", Podružnica Bugojno (BiH) Program smotre prati stručno povjerenstvo koje će vrednovati nastupe svih sudionika te predložiti najbolje skupine za sudjelovanje na drugim dječjim folklornim manifestacijama: Mali Đakovački vezovi 2026., Dječje Vinkovačke jeseni 2026., Dječja smotra folklora u Vinkovcima 2026., Šokačko sijelo 2027., Brodsko kolo 2026. a jedna skupina odlazi na dječju smotru folklora UHAKUD-a u BiH 2026. U sklopu programa bit će predstavljena i slikovnica posvećena životu Marijana Matijevića "Golem sam tijelom, dušom sam jak - priča o najjačem čovjeku na svijetu" kao primjer dobre prakse očuvanja i prenošenja tradicijske baštine najmlađima. Autorica slikovnice je Marta Huber, dok ilustracije potpisuje akademski umjetnik Mislav Lešić - Đurakov, a njezino uključivanje u program prirodno se nadovezuje na koncept dječje smotre ističući važnost povezivanja folklorne baštine s dječjim stvaralaštvom i edukacijom. Nakon završetka programa održat će se okrugli stol za voditelje skupina. I ovogodišnja 6. Smotra dječjeg izvornog folklora Otočac 2026. održava se uz materijalnu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Otočca. Ulaz je slobodan. (GPU) ^
	Humanitarni koncert u Lisinskom MARIANA ILKIV PRIPREMA SPEKTALL



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 9. ožujka 2026. u 15.30 sati GOSPIĆ - Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu postat će 30. ožujka središte ukrajinske kulture, sjećanja i solidarnosti. Humanitarni koncert, koji započinje u 19:30 sati, zamišljen je kao glazbeno putovanje kroz povijest i duh Ukrajine, spajajući bezvremenske stihove Tarasa Ševčenka s legendarnim melodijama poput "Červone rute" Volodimira Ivasiuka. Ova večer predstavlja snažnu poruku zajedništva te nastoji zagrebačkoj publici približiti dubinu ukrajinske duše kroz umjetnost koja nadilazi sve granice. Poseban značaj ovom događaju daje sudjelovanje Mariane Ilkiv, istaknute umjetnice sa sjedištem u Gospiću, koja već godinama kroz svoj rad gradi čvrste mostove između svoje rodne Ukrajine i Hrvatske. Program koncerta okupit će brojne izvođače koji dijele njezinu viziju ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva. Među njima se ističe tamburaški sastav "Divne Godine", s kojima Mariana ostvaruje dugogodišnju i iznimno uspješnu suradnju, okrunjenu pobjedom na prestižnom festivalu Zlatne žice Slavonije. Uz njih, na pozornici će se pridružiti i članovi ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva "Ukrajina" iz Slavonskog Broda, ansambla koji već četiri generacije predano čuva jezik i tradiciju svojih predaka u našoj domovini. Ovaj koncert nosi i duboku osobnu dimenziju jer se njime svečano obilježava 20. obljetnica solističke karijere Mariane Ilkiv. Njezin je profesionalni put neraskidivo vezan uz promociju ukrajinske pjesme u svijetu, a njezino djelovanje iz Gospića postalo je prepoznatljiva točka susreta dviju kultura. Mladu generaciju glazbenika na koncertu će predstavljati polaznici glazbenog stvaralaštva ILKIV, koji kroz ljubav prema umjetnosti nastavljaju baštiniti vrijednosti koje Mariana godinama promiče. Središnji dio manifestacije bit će posvećen i autentičnim ukrajinskim vezenim košuljama, poznatijim kao vyshyvanke, kroz kolekciju trgovine "Svit Vyshyvanky" iz Lavova koja prikazuje živu povijest utkanu u tkaninu. Događaj se održava pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj i uz potporu Grada Zagreba, što potvrđuje međusobno poštovanje i čvrste veze dvaju naroda. Organizatori ističu kako je ovo jedinstvena prilika da se na glavnoj hrvatskoj koncertnoj pozornici okupe Ukrajinci, njihovi prijatelji, ali i brojni stanovnici Ličko-senjske županije koji prate rad svoje sugrađanke Mariane Ilkiv. Cilj je podijeliti večer dostojanstva i nade, slaveći kulturni identitet koji opstaje usprkos svim izazovima, te pružiti potporu onima kojima je ona u ovom trenutku najpotrebnija. (LPS) ^
	Bibliografski izlog Ličkih novina NOVA KNJIGA ĐURE MEŠICA Ovaj Slavonac ličkih korijena pripremio je i objavio više od deset knjiga

	Djuro Mesić sa svojom najnovijom knjigom

	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 4. ožujka 2026. u 14 sati GOSPIĆ - Nakon preksinoćnjeg razgovora da mu čestitam na velikim uspjesima sina i unuke koji su na školovanju u Engleskoj, nakon podužeg ljudikanja pao je i dogovor s Đurom Mesićem (70). Naime, Mesić se po odlasku u mirovinu, ostavivši naprave i pipaljke za traženje četničkih mina po minskim poljima u ciloj Hrvatskoj, latio se pera, odnosno tipkovnice i priredio i objavio preko deset knjiga. Ide to njemu dobro. Napisao je nekoliko knjiga o rodoslovljima i ličkih i slavonskih sela, ostvario je brojne kontakte s iseljenicima, napisao je nekoliko monografija naselja, a zadnja knjiga koju je objavio je monografija Novog Čičea u kome živi. (MAČ) Da ne duljim evo poveznice o Mesiću objavljene na portalu na cytiportal.hr: cityportal.hr/prica-iz-cica-zupnik-u-blagoslov-kuca-camcem-selo-hranila-tvornica-metli/ ^
	Nova knjiga Milana Rupčića NOVONORMALNO



	marko.culjat@gmail.com www.licke-novine.hr 2. ožujka 2026. u 13.15 sati GOSPIĆ - Milan Rupčić, Zagrepčanin rastočkih korijena do kraja prošle godine izdao je dvadesetak knjiga. Zadnja koja je stigla u našu redakciju je "Novonormalno, aforizmi, karikature, grafiti i humor". Knjigu je izdao u vlastitoj naknadi, a naslovnicu je napravio Željko Šajh s kojim je karikature radio i Damir Novak. -Dosad se iskazao u više književnih vrsta, od klasične poezije, limerika, pripovjetki, bećaraca, haikua do aforizama. Ironijom, kao podrugljivim načinom izražavanja i sarkazmom kao zlobnom ironijom, koja počima na opiranju između pozitivnog i negativnog stava, obogaćuje se kontekst i poruka aforizama. - piše u predgovoru književnik Josip Balaško. (MAČ) ^
	Gradska knjižnica Gospić VEČER POEZIJE I GLAZBE Predstavljanje poezije Marije Brkljačić



www.licke-novine.hr 24. studenoga 2025. u 23.30 sati GOSPIĆ - Samostalna narodna knjižnica organizirala je večeras pjesničko-glazbenu večer na kojoj je svoje pjesme predstavila autorica Marija Brkljačić, gospićka pjesnikinja, dok su u glazbenom dijelu nastupili Marijana Pavičić (vokal) i Dino Jelinić (gitara). Srdačne riječi dobrodošlice uputio je ravnatelj knjižnice, Milan Šarić, a zatim je okupljene toplo pozdravila i autorica Brkljačić. Večer poezije i glazbe okupila je, kako je naznačila autorica Brkljačić, "mali krug dragih ljudi" te se posebno zahvalila posjetiteljima, ali i sudionicima koji su se rado odazvali njezinom pozivu. Kroz tri cjeline, Ptice i prolaznici, Tebi je lako i Zaustavljene misli autorica je predstavila 40-ak pjesama. Uz samu autoricu, stihove njezinih pjesama su kazivali Ljubica Ilievska Radošević i Ivan -Marijina poezija je suptilna, pomalo introvertna, usmjerena na pojedinca u svijetu kojim prolazi. Implementira lokacije grada (autoričin doživljaj prirode/pejzaža) koje doživljava vrlo intimno i povezuje ih s osobnom refleksijom i osjećajima. Njezini osjećaji obiluju sjetom, raspoloženjima, ali sve je protkano ljepotom koja kao takva ostaje netaknuta i nezapažena od strane ljudi. Intuitivno prodire u prirodu, stapa se sa zvukom, proniče u boje oblikujući ih pjesničkim slikama kojima se u potpunosti možemo predati zatvorenih očiju, uključujući samo osjetilo sluha i sasvim sigurno osjetiti sav dojam osjetila koji se prenosi riječima. Kao neka poveznica same autorice i njezinih pjesničkih uzora, među kojima je Cesarić, ističe se jednostavnost izraza, ali i identifikacija same autorice s lirskim subjektom što je ujedno i jedna od specifičnosti izraza samog Cesarića. Cesarić toliko obične, svakodnevne stvari i pojave uklopi u svoju liriku i time te obične stvari pretvori u lirične simbole, ali uvijek otvorene za različita shvaćanja i interpretacije. Upravo na tom tragu stvara i naša autorica, suptilno i meko uvodi nas u svijet svakodnevnih opažanja i zaustavlja kratko našu koncentraciju i usmjerenost na neke zemaljske stvari pretočene u stihove.- istakla je u detaljnom osvrtu Debora Lukac, prof. (LJ.I.R.) ^
60. Likanale GOLČEVA RETROSPEKTIVA Na Likanalu je do sada izlagalo 426 autora.

Golčeva panorama Gospića, 2000.

www.licke-novine.hr 5. studenoga 2025. u 19.30 sati GOSPIĆ - Povodom 60. obljetnice osnivanja Likanala - Ličkog likovnog anala, jednog od najpoznatijeg kulturnog događaja, Muzej Like Gospić priredio je izložbu pod naslovom "Živio je (za) umjetnost" Stipe Golca (1939. - 2018.) koja će biti otvorena u utorak 11. studenoga u 19 sati u Galeriji Muzeja Like. Izložbom se obilježava i 25. obljetnica od umjetnikova prvog izlaganja na Likanalu gdje je sudjelovao najduže od svih dosadašnjih 426 autora. Uz to, ovaj slikar, koji je cijeli radni vijek djelovao kao pedagog i književnik, bio je jedan od začetnika Likanala (1966.), tajnik njegova organizacijskog Odbora (1971. - 1983.) i predsjednik (1983. - 1986.), kao i ključna karika u stvaranju Galerije umjetnina u Muzeju Like Gospić. U znak sjećanja na umjetnika i njegov trajni doprinos kulturnoj baštini Gospića, izložba obilježava slavljenje života i djela jednog od značajnih hrvatskih umjetnika u njegovom gradu. Na taj način izložbom se odaje počast Golcu i njegovu predanom radu, istraživačkom duhu i ljubavi prema ljepoti umjetnosti za koju je živio. Izložba donosi retrospektivni pregled Golčeva stvaralačkog opusa, s naglaskom na evoluciju umjetničkog izraza, kroz više od pet desetljeća. Umjetnik se predstavlja s 53 izabrana rada iz obiteljske ostavštine, u kojima dominiraju spektralne čiste boje, suvremene slikarske forme ekspresivnog izričaja i zavičajni motivi koji evociraju sjećanja, emocije i ritmove Like i Velebita. -Slikajući zavičajne motive, Golac nas je prošetao krajolicima, atmosferom koja potiče i koja se osjeća jer njegova je osebujnost imala potrebu polučiti slike i sekvence vlastitih svjetova.- istaknula je u predgovoru kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i autorica izložbe. Grafičko oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić, dok je fotografije snimila Tajana Maras, muzejska tehničarka. Izložba je organizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a ostaje otvorena do kraja godine. (MLG). ^
UDBINA IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA



www.licke-novine.hr 19. listopada 2025. u 14.5 sati UDBINA - Jučer je u prostorijama SKD Prosvjeta Pododbora Udbina, postavljena i održana Izložba vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva. Izložba je za ovdašnje prilike bila posjećena, a prisutni su sa interesom razgledali postavljene eksponate nakon održanog govora i prezentacije eksponata autora Izložbe. -Izložba jedio dio kulturne aktivnosti koje Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu organizira u namjeri da podigne svijest, najprije na primjeru Vrepca, o povijesti našeg naroda na ovim prostorima, njegovom životu i radu, kao i kulturnim dostignućima, promovirajući događaje i značajne ljude koji su potekli iz naših sredina. Izložba nije samo posvećena srpskoj zajednici; vrijedne kulturne i društvene domete naše zajednice, koji su utkani u ovo društvo, želimo predstaviti i drugima. U ovim sredinama nismo bili samo prolazni, iako smo danas gotovo u tragovima, već smo ostavili dubok i neizbrisiv trag. Trag o ponosnim, poštenim i vrijednim ljudima koji treba upornim istraživačkim radom iznositi na svjetlo dana, proširivati ga i produbljivati i tako ga sačuvati za buduće generacije. - rekao je Željko Narančić, član Društva. Zatim se osvrnuo na obnovu Društva 2017. i činjenicu da je Društvo djelovalo već početkom prošlog stoljeća, na uporni istraživački rad na prikupljanju podataka te da je već sada pripremljen i Kalendar za 2026. Posebno je naglasio da je Kalendar samo forma za prenošenje podataka kojima se oslikavaju prostor, vrijeme, ljudi i život vrebačkog kraja. Nikola Cetina je prezentirao sadržaj Kalendara i pojedinačnih eksponata i svojim načinom izlaganja privukao interes i pažnju prisutnih iznoseći i neke nepoznate podatke koji su vezani za pojedine teme Kalendara. Za Izložbu je pripremljen i Katalog sa prepoznatljivom stiliziranom vizurom Gradine u Vrepcu i naslovnim stranama Kalendara. Posjetitelji su nakon razgledanja izložbe ostali u ugodnom razgovoru, pohvalili inicijativu Pododbora za organizaciju i gostoprimstvo uz nadu da će ovakvi i slični kulturni događaji biti češći. (SKD) ^
Udbina IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA



www.licke-novine.hr 14. listopada 2025. u 8.45 sati VREBAC - Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Pododbor Udbina organizira u subotu 18. listopada izložbu Vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva. Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu utemeljena je 1929. a obnovljena 2017. godine. Izložba će biti otvorena u prostorijama Općine Udbina u 10,00 sati. O Izložbi - ideji, motivu, značaju, porukama i eksponatima govorit će autori Željko Narančić i Nikola Cetina. Izložba na Udbini je početak šire prezentacije ovog Programa; planira se postavljanje Izložbe i u drugim sredinama u Hrvatskoj, kao i u Srbiji i BiH. Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske financijski je podržao ovaj Program Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu. (LPS) ^
VIDEO SPOT ILKIV-a



www.licke-novine.hr 26. RUJNA 2025. U 18.30 SATI GOSPIĆ - Škola Glazbeno stvaralaštvo ILKIV s ponosom poziva sve građane Gospića i Ličko-senjske županije na prezentaciju jubilarnog video spota "Tako zanimljiv svijet". Ovaj poseban događaj, stvoren s ljubavlju i posvećen dječjoj kreativnosti biti će u ponedjeljak, 29. rujna u 14 sati u Dvorani dr. Ante Starčevića Ulica dr. Franje Tuđmana 4. Projekt je plod rada i talenta učenika škole Glazbeno stvaralaštvo ILKIV, s ciljem da podrži i razvija nove generacije kroz glazbu, umjetnost i zajedništvo. (LSŽ) ^
Mladi gospićki folkloraši "Degenije" U SRED VINKOVACA ZAPLESALI LIČKA KOLA Na vinkovačkim jesenima sudjelovali su šesi put.

Ličko kolo u srid Vinkovaca po šesti put

www.licke-novine.hr 16. rujna 2025. u 18 sati GOSPIĆ - Folklorna skupina "Degenija" odabrana je na Dječjoj smotri folklora u Otočcu u travnju ove godine za predstavnike L Ličko-senjske županije za Dječje Vinkovačke jeseni koje su održane prošlog vikenda. Dječje Vinkovačke jeseni su sastavnica 60-tih jubilarnih Vinkovačkih jeseni mladi folkloraši su tamo bili šesti put. U Vinkovce je 20 folkloraša odvela voditeljica Antonija Rosandić. Domaćini u Slavoniji bio im je KUD "Slavko Mađer" iz Cerića s kojim su dugogodišnji prijatelji Gospićka skupina djeluje četvrt stoljeća i kao izvannastavna aktivnost Osnovne škole dr. Jure Turića.(LPS) ^
Prvi dan Oluje '95. u ličkoj metropoli POSLJEDNJI ZLOČINAČKI OBRAČUN IZ ZRAKA Bombardiran je centar Grada.

Fotke su bile interesantne i mladom naraštaju Gospićana

www.licke-novine.hr 5. kolovoza 2025. u 9.15 sati Pripremio: Marko ČULJAT, ratni dopisnih Večernjeg lista iz većeg dijela Like GOSPIĆ - Sinoć je Ivica Kovačević-Ico, zamjenik gradonačelnika Gospića otvorio izložbu dokumenata o prvom danu oluje koji je bio na današnji dan 1995. Hrvatske oružane snage krenule su prije zore topničkom "obradom" okupiranog dijela Like, a zatim su krenule brojne postrojbe Ličana, Primoraca, otočana, Istrana i drugih dragovoljaca iz cijele Hrvatske. Brzo se odmicalo. Hrvatski radio je cijelo jutro repetirao poziv predsjednika države dr. Franje Tuđmana pobunjenim Srbima da mirno dočekaju hrvatske vojnike, ali oni su organizirano počeli bježati svim mogućim vozilima, a posebice traktorima… Kroz podne eksplozije su tutnjale u daljini, ali u 17.15 sati, od jutarnjeg početka akcije otvorili smo sve prozore na stanu na Čardaku, kako ih ponovo ne bi mijenjali ako nešto krene po zlu. Na kavu k teti Ivki, mojoj mami tog popodneva došao je susjed Nino koji je u kratkim hlačicama utekao iz Obrovca gdje je radio kao milicajac nakon srednje policijske škole u Zagrebu. Srbi su mu se prijetili. Taman je mama pristavila kavu na šparketu na drva kada smo začuli tutanj aviona. -Maka čuješ li ih, ovo su naši.-reče Nino s kojim sam imao vatreno krštene na blagdan Marije Magdalene 1991. u Barletama kada je teško ranjen policajac poznat po nadimku Slanina, a on je dobio metak u futrolu pištolja. Međutim, ne lezi vraže začula se serija strašnih eksplozija. Iste tisućinke sekunde shvatili smo da su to četnici stigli na posljednju odmazdu. S kamerom sam istrčao iz kuće i vidio dim i otišao do susjedna jednokatnice i terase otkuda sam snimio dim od zapaljenih automobila u dvorištu Uglovnice i crkveni toranj u skelama. Zatim sam se zaputio upopriko preko livade do Novog mosta. Gorjelo je u sred Briona. Mahnito sam snimao što sam god mogao. Civili i nekoliko policajaca pokušali su pomoći ranjenima, a mrtve su vukli ili nosili u dekama u omanji kamion s ceradom. Ubrzo sam bio u dvorištu uglovnice i viknuo vatrogascima da i na Brionima gori i da ima mrtvih. Među njima je bio i današnji gospićki gradonačelnik dr. Darko Milinović. Gledali su me s nevjericom, a ja sam snimao. Zavirio sam i u konobu. Na stubištu u donju razinu zatekao sam majke s djecom. Odraslih nije bilo… Istu večer sam razvio filmove i kada sam počeo raditi fotografije u mojoj konobi gdje imam foto-laboratorij od 1968. ostao sam zapanjen što sam sve snimio. Dio slika sam poslao u Redakciju u Zagreb. Nešto prije ponoći krenuo sam Jugićem 65 preko Velebita u Priznu. Vozio sam pod kratkim svjetlima jer preko Velebita u Liku su dolazile kolone kamiona. Na križanju u Prizni vladala je ogromna gužva svi su dolazili trajektima i produžavali dalje. Bila su tu i dva policajca. Začuđeno su me pogledala otkud ja u to doba. -Moram po nekome slike poslati u Zagreb.-otpovrnem. Brzo su mi pomogli i pronašli putnike za Zagreb koji su fotke ostavili na naplatnoj kućici gdje ih je pokupio večernjakov kurir i objavljene su. Kako mi se nije išlo u Gospić zbog umora pošao sam spavati kod mojih pašanca i svastike Ivice i Nade Miletić, koji su nažalost ovih godina umrli. Jedva su mi otvorili vrata nisu vjerovali da ih netko budi. Pao sam na krevet nećaka Olivera koji je bio u školi u Zagrebu i zaspao do jutra. Kad sam ujutro banuo kući na Čardak u dipovo naselje, moji mi rekoše da su se susjedi preplašili kada su čuli da je odlazim s autom. Mislili su da sam saznao da će Gospić pasti i da sam svoje odvezao na sigurno. Na sinoćnjoj izložbi dominirale su moje dokumentarne ratne fotografije od kojih je veći dio po prvi put u javnosti. Ima ih još, za neku drugu prigodu. Izložba ostaje otvorena do 15. rujna. ^
Muzej Like Gospić NESELEKTIVNA NAMJERNA META



www.licke-novine.hr 2. KOLOVOZA 2025. U 12.30 SATI GOSPIĆ - U Malom salonu Muzeja Like 4. kolovoza biti će otvorena izložba dokumentarne ratne fotografije i drugih dokumenata "Neselektivna namjerna meta" povodom obilježavanja 30. obljetnice VRO "Oluja 95". -Izložbom želimo se prisjetiti svih civilnih žrtava rata i posljednjeg velikog bombardiranja Gospića koje se dogodilo u 17.15 sati 4. kolovoza 1995. Kroz svoj postav izložba predstavlja kontekst, tijek događanja i tragične posljedice ovog stravičnog zločina. Tragediju tog ljetnog dana posebno ističu dokumentarne fotografije novinara i foto-reportera Marka Čuljata dopisnika Večernjeg lista iz Zagreba koje su nastale neposredno nakon napada. Pogotovo fotografije snimljene u stambenoj četvrti zvanoj Brioni i ispred stambene zgrade Uglovnica u Kaniškoj ulici. Dobar dio fotografija prvi se put javno objavljuju i izlažu. Uz Čuljatove fotografije, izloženo je i nekoliko fotografija iz Fototeke Muzeja Like Gospić, dokumenti iz Središnjeg vojnog arhiva MORH-a i OS RH, dokumenti Arhiva Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, kao i dijelovi razornih projektila iz Zbirke Domovinskog rata. Oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić. Izložba će se moći pogledati do 15. rujna 2025. ^
VREBAC ČUVARI TRADICIJE Idućeg mjeseca izložba vrebačkih kalendara i dokumenata.

Ilija Mandarić, jesen 1934.g. ispred svoje kuće u Vrepcu (Foto: Milman Parry/Nikola Vujnović

www.licke-novine.hr 24. srpnja 2025. u 20.30 sati VREBAC - Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu obnovljena je 2017. s ciljem očuvanja tradiciju, nacionalnog i kulturnog identiteta ovog ličkog sela. Prema sačuvanim dokumentima (Arhiv Jugoslavije - Beograd) Društvo je postojalo još 1929., međutim, vjerojatno je osnovano i prije 1914. što se temelji na novinskom članku o oduzetim knjigama Društva od strane Austrougarske te godine. U priopćenju koje je stiglo u našu redakciju a koje potpisuju Željko Narančić i Nikola Cetina kustosi vrebačkog Društvenog domu Iso Bogdanović kaže se: -Društvo danas broji 113 članova s brojnom dijasporom u Republici Srbiji i drugim državama svijeta i raspolaže sa web stranicom www.mo-vrebac-pavlovac.hr koja kontinuirano djeluje od 2010. i na kojoj se možete i detaljnije upoznati sa radom i djelovanjem Društva, Statutom i drugim dokumentima, kao i povijesnim podacima koji se odnose na Vrebac. Društvo se bavi kulturnim radom, a u okviru izdavačke djelatnosti izdana su dva zidna kalendara i to Vrebački kalendar 2024. / 7532 srpsku godinu i Vrebački kalendar 2025.g. / 7533 srpsku g. u pripremi je i kalendar za narednu godinu. Društvo organizira i razne kulturne i tradicionalne događaje u Vrepcu. Naš član sa suradnikom Nikola Cetina i Faruk Islamović izdali su ove godine i knjigu "Jadova - lička ljepotica" u džepnom i dvojezičnom izdanju koja je promovirana i u Samostalnoj narodnoj knjižnici Gospić. Izložba vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva biti će otvorena u Domu 2. kolovoza u podne i moći će se posjeti do kraja kolovoza. Vjerujemo da naš rad može biti poticajan primjer i za druge sredine, stoga bi željeli da, ako ste u mogućnosti, prisustvujete otvorenju Izložbe ili ju pogledate za vrijeme trajanja. (LPS) ^
Muzej Like Gospić SLIKARICA LIČKIH PEJZAŽA Do kraja kolovoza ostaje otvorena izložba slikarice Marijane Štimac

Detalj s otvaranja sinoćne izložbe pejzaža Marijane Štimac. Foto: Tajana Maras

www.licke-novine.hr 18. srpnja 2025. u 14.15 sati Piše: Vesna Bunčić, muzejska savjetnica Fotografije:Tajana Maras GOSPIĆ - Sinoć je u susret predstojećem blagdanu sv. Marije Magdalene, zaštitnice Grada Gospića, u Muzeju Like otvorena izložba Lika i Velebitsko primorje u slikarskom ozračju lokalne umjetnice Marijane Štimac, koja je i prvo predstavljanje imala upravo u ovom prostoru 1998. Izložba je dio muzejskog projekta koji se održava već dugi niz godina. -Nastavili smo tradiciju iz ciklusa Lička korjenika koja se duboko ukorijenila u naše podneblje koje emocionalno osjećamo, a Marijana, osim što osjeća, pretače to i u platno.- rekla je dr. sc. Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja pozdravljajući nazočne u uvodnom dijelu svečanosti. O stvaralaštvu umjetnice i motivima njezinih pejzaža govorila je muzejska savjetnica Vesna Bunčić, istaknuvši: -Slikanje pejzaža postalo je za Marijanu više od pukog reproduciranja prirode, hvatajući one prepoznatljive mijene koje na simboličnoj razini "pričaju" o njezinoj nutrini, veličajući prolaznu ljepotu uhvaćenog prizora. Svim okupljenima, obitelji, prijateljima, kolegama obratila se i sama slikarica Marijana Štimac, a posebno se zahvalila Muzeju Like Gospić i Gradu Gospiću na realizaciji izložbe. Izložbu je otvorila pročelnica Gradskog upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivana Kaleb Asić, nadahnuta ovim stvaralaštvom zaključujući da Marijana svojim radom potvrđuje da je baš ona prava pripadnica rođena u ovoj sredini i koja zapravo trajno ostavlja svoje radove u kulturno-umjetničkoj baštini našeg grada. Glazbom su ugođaj popratili i uljepšali Laura Frković na pianinu i Zvonimir Tonković na gitari. Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do kraja kolovoza. ^
Muzej Like Gospić IZLOŽBA SLIKARICE MARIJANE ŠTIMAC



www.licke-novine.hr 12. SRPNJA 2025. u 12.45 sati GOSPIĆ - Muzej Like u Galeriji u četvrtak 17. srpnja u 20.30 sati otvorit će izložbu iz ciklusa Lička korjenika koja se priređuje povodom obilježavanja Dana Grada Gospića i manifestacije Srpanj u Gospiću. Sastavni dio toga ciklusa je i ovogodišnja izložba Lika i Velebitsko primorje u slikarskom ozračju Marijane Štimac (53), slikarice iz kruga gospićkih umjetnika, u čiji je svijet ušla zadnjih devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Prvu izložbu imala je 1998. u Muzeju Like. Na ovoj samostalnoj izložbi autorica će se predstaviti s osamnaest pejzaža iz nekoliko različitih faza nastalih u razdoblju od 2015. do 2025. Izložba ostaje otvorena do kraja kolovoza. Teme njezinih pejzaža su svakodnevne, uobičajene i bliske - drveće, cvijeće, kamenje, planina Velebit i arhitektura iz prirode koja ju okružuje, u kojoj je odrasla i od koje se nikada u slikarskoj opservaciji nije ni otrgla: -Sav taj svijet, uronjen u uzduh ličkog podneblja, živi sebi svojstvenim ritmičkim otkucajima pulsa kojim ovaj kraj traje kao nepresušan izvor postojanja.- kaže u uvodnom tekstu kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i autorica stručne koncepcije izložbe. Grafičko oblikovanje i pripremu kataloga izradila je grafička dizajnerica Ivana Pavičić. (MLG) Njen životopis je i u prvom izdanju Likapedije iz 2020.: -Rođena u obitelji Mile i Bosiljke rođ. Zeljković, kao starija kćerka. U rodnom gradu završila Osnovnu školu (1987) i Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja (COUO) Nikola Tesla, Odgojno-obrazovni smjer u Gospiću, te diplomirala razrednu nastavu na Filozofskom fakultetu u Rijeci, odjel u Gospiću (2001). Prva osoba koja je primijetila njen talent bila je profesorica povijesti umjetnosti Neda Ćaćić još u Osnovnoj školi koja ju je i poticala da slika. Za studija pod vodstvom akademskog slikara i prof. Stipe Golca zaplivala je u slikarske vode. Lička priroda joj se nametala i ekspresionističke doživljaje svakog slobodnog trenutka prenosi na platno. Kao učiteljica likovne kulture radi i ravnateljica radi u Osnovnoj školi Lovinac (2004 - 2014), a sad radi na nižim razredima. Vodi kreativnu radionicu te učenike potiče na stvaralaštvo. Veliki dio slobodnog vremena provodi slikajući pejzaže u kojima se zrcali njena rodna Lika. Prvu izložbu imala je s kiparom Josipom Starčevićem u Muzeju Like u Gospiću (1998), izlaže u Zagrebu u caffe baru Lupus (1999), u Gospiću u caffe baru Feniks (2000), sudjeluje na Ličkom likovnom analu (2005), sudjeluje na skupnoj izložbi u Muzeju Like u Gospiću (2008). Radila na Likovnoj koloniji Velebit u Svetom Roku (2007). Sudjeluje na skupnoj izložbi Likovne udruge Lika (2013) i na Međunarodnoj likovnoj koloniji u Ličkom Osiku (2018). Ilustrirala je radnu bilježnicu Na skrivenom puteljku (2004) u sklopu projekta Na nama svijet ostaje koju je izdala Ekološka udruga Kap života Gospić i zbirku pjesama Nježna svitanja Mande Matanović (2006.) Nalazi se i u podlisku Ličkih novina Slikari Likei: licke-novine.hr/likovnjaci/Likovni/stimacmarijana/marijana.htm ^
Poziv u Teslin Smiljan TESLA KOD TESLE I O TESLI Ponovo stiže Tesla, američki električni automobil, bit će probne vožnje.



www.licke-novine.hr 4.srpnja 2025. u 13 sati SMILJAN - Iz Muzeja u Gospiću upućen je poziv za proslavu 169. godine rođenja Nikole Tesle i 19. godišnjicu Memorijalnog centra Nikole Tesle za 10. srpnja. Pridružite IV. Okruglom stolu posvećenom Tesli u politici koji počinje u 12 h u multimedijalnoj dvorani Centra bit će niz predavanja o Tesli. Kod Tesline rodne kuće u suradnji s tvrtkom Tesla Hrvatska od 10.00 do 18.00 h može se isprobati vožnja nekog od modela automobila TESLA za što je potrebno ispuniti prijavu na poveznici. www.tesla.com/hr_hr/event/experience-tesla-at-memorial-center-nikola-tesla-in-smiljan ^
Gospićki zborovi na velikom kulturnom događaju u Zagrebu "DEGENIJA" I "VILA VELEBITA" Sudjelovali na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu povodom 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva.

Gospićki HKUD "Degenija" na današnjoj proslavi 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva

www.licke-novine.hr 24. svibnja 2025. u 18.30 sati Piše: Marija Ružić ZAGREB - Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Degenija" i Gradski zbor Vila Velebita iz Gospića s ponosom su predstavljali svoj grad i Ličko-senjsku županiju na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu, jednom od najvećih okupljanja pjevačkih i kulturnih društava u zemlji. Svehrvatska zborska povorka, koju je organizirala Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", pridružilo se više od 1400 sudionika iz 67 pjevačkih zborova, kulturno-umjetničkih društava, klapa i drugih glazbenih sastava iz čak 36 gradova diljem Hrvatske. Time je ovaj događaj postao najveće okupljanje kulturno-glazbenih djelatnika u povijesti Družbe, ne računajući tisuće građana koji su pratili nastup. Sudionici su pjesmom ispunili centar Zagreba, pjevajući na ruti od Trga Republike Hrvatske (kod HNK-a), preko Masarykove, Tesline i Gajeve ulice, sve do Trga bana Josipa Jelačića, Praške ulice, Zrinjevca i Trga kralja Tomislava. Pjevajući narodne, zborske i domoljubne skladbe, zborovi su zajednički istaknuli bogatstvo hrvatske glazbene i kulturne baštine. Događaj je održan uz partnersku potporu Hrvatskog sabora kulture, krovne organizacije koja okuplja više od 80.000 članova iz područja amaterske kulture. Poseban značaj događaju dale su i hrvatske povijesne postrojbe, koje su svojom prisutnošću dodatno uveličale svečanost. Sudjelovanje HKUD-a "Degenija" i Gradskog zbora Vila Velebita na ovoj veličanstvenoj Svehrvatskoj zborskoj povorci svjedoči o njihovoj predanosti očuvanju i promicanju kulturne baštine, ali i o aktivnoj ulozi koju imaju u kulturnom životu svoje zajednice i domovine. ^
HKUD "Degenija" Gospić NA PROSLAVI 1100 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA

Članovi gospićkog HKUD-a Degenija putuju na proslavu 1100te obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Zagrebu

www.licke-novine.hr 23. SVIBNJA 2025. U 20 SATI GOSPIĆ - Proslavu značajne obljetnice 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva organizira Družb "Braća Hrvatskoga Zmaja", u cilju uključivanja svih udruga HSK-a koje se bave vokalnim izričajem u projekt proslave 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i veliku svehrvatsku i svezborsku manifestaciju pod nazivom SVEHRVATSKA ZBORSKA POVORKA 1100 HK koja će biti realizirana u Zagrebu u subotu, 24. svibnja s početkom u 12 sati. Suorganizaciju ovoj značajnoj manifestaciji pružio je Hrvatski sabor kulture temeljem odluke Upravnog odbora HSK-a. Detalje možete naći na službenoj mrežnoj stranici Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja": 1100.dbhz.hr pod projektom broj 30. ^
Muzej Like Gospić BUDUĆNOST MUZEJA Izložba "Mi Hrvati" Nika Titanika.



www.licke-novine.hr 6. svibnja 2025. u 19.10 sati GOSPIĆ - Međunarodni odbor za muzeje (ICOM) ovogodišnjom temom Međunarodnog dana muzeja "Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena" želi istaknuti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih ustanova koje djeluju u službi društva i njegova razvoja zauzimajući aktivnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti. Ovogodišnji Dan proslavljaju svi muzeji u svijetu kao i dosad. U Muzeju Like u petak, 9. svibnja u 19.30 sati je otvorenje izložbe "Mi Hrvati" poznatog hrvatskog karikaturiste Nika Titanika (pseudonim Nikole Plečka, karikaturist, ilustrator i dizajner). Gospićka izložba je dio hrvatske turneje i prikazuje hrvatske stereotipe te ima tendenciju suočiti naše društvo s realnošću. Provokativna izložba "Mi Hrvati" predstavlja kulminaciju svega što se zbivalo u posljednjih 30 godina i što smo kao narod, ali i Nik Titanik kao kroničar hrvatske gluposti, proživjeli i doživjeli živeći i radeći u našoj zemlji. (MLG) ^
Likovni života MARTHINA PETA IZLOŽBA U Otočcu se održava izložba dviju mladih gospićkih slikarica.

Ponosna obitelj Miletić u Otočcu: mama Sandra, Martha, brat ivan i Tata Milan

www.licke-novine.hr 19. travnja 2025. u 19 sati Piše: Marko Čuljat GOSPIĆ - Gotovo uvijek mi je bilo teško početi pisati o temi s kojom sam od početaka upoznat, tako da se bojim, da ovaj put neću biti objektivan. Naime, radi se o mojoj prijateljici Marthi Miletić, koja je prošlog ljeta završila Gimnaziju, ali iako je prošla prijemni ispit na Likovnoj akademiji u Zagrebu nije se mogla upisati jer su joj falila tri pišljiva boda iz matematike. Na svi sreću podržavali su je pojedini profesori pa i razrednica prof. Anela Serdar-Pašalić. No da objasnim naše prijateljstvo. Martha je unuka moje svastike Nade Šebalj iz Maloga Kuta kraj Brinja i Ivice Miletića, babe Marte iz Karlobaga. Njena majka Sandra je rođena Riječanka i nakon čitanja moje prve knjige Lika priča ljepotom, rekla je majci koja je Kaluđeročvčanka, da se vraća u Liku. I tako bi. Zaposlila se na recepciji hotela Zagreb u Karlobagu, gdje je upoznala supruga Milana. U pretumbacijama i pretvorbi završili su u Ličkom Osiku i u Gospiću. Marta je išla u jaslice, i kako je mama radila i duže Maka je po nju odlazio u jaslice, pa u vrtić… i postali smo prijatelji. To je jednom prilikom zbunilo stare Karlobažanke kad smo bili među zadnjima u moru. Meni je već bilo dosta, ali Marta nije htjela iz vode. Jedna od Bažanki ju priupita tko ti je ovaj čovjek, a ona odpovrne: -Pa prijatelj, nakon čega su prestale gunđati. Jednom sam po nju u vrtić otišao odmah iza podneva, i imao sam još posla oko ručka, a računalo je bilo upaljeno. Zovnula me je i rekla da upišem facebuke da ona ima farmu. Ja sam je začuđeno pogledao što je to. Tada sam već imao Windovse 95, a Fejsbuk je bio u povojima. Brzo je našla svoju farmu gdje je morala povesti brigu o farmi ovaca, krava, koza… morala ih je nahraniti i utjerati u tor. Sve mi je bilo čudno. Drugi je put tražila da joj podignem program za crtanje. Crtala je jedan morski pejzaž. Sačuvao sam ga, ali mi ga je odnijela prije nekoliko godina. I tako smo se nas dvoje družili godinama. Ponekad je sa mnom išla u kino, kažalište, ali i na promociju knjiga. Jednom je bilo riječi o njemačkoj ratnoj avijaciji i blic krigu, i uvodničar je rekao da je Hitler morao izgubiti blic krig. Bila je mirna kao bubica, kad smo prije kraja izašli van, povukla me za rukav i pitala zašto je Hitler morao izgubiti rat. Kad je pošla u osičku osnovnu školu jedno četiri godine išli smo na vježbu karatea i u teretanu kod Briksa, u školi je igrala košarku i snimila kratki filmić koji sam objavio na mom kanalu na YouTub, jedno vrijeme je trenirala nogomet u Gospiću. U tom predškolskom periodu posjetili smo i Kavu Sergija Mihića u Karlobagu, gdje je njegov atelje na otvorenom. Nekoliko puta je obišla sve njegove mozaike i skulpture... Tražila se. Dobro su joj išli jezici. Jednu knjigu Harija Potera nabavio sam joj iz Engleske, i sve je pročitala za par dana. Počela je u školi programirat igrice u računalu, u petom razredu išla je na državno natjecanje iz fotografije u Šibenik. Dalje nije nastavila jer škola nije imala nastavnika tehničkog. Bilo joj je žao. Nakon toga počela je slikati. Jednom me je zamolila da vidim s profesorom Antom Orzesom, akademskim slikarom i informatičarem, koga je upoznala u INGOS-u gdje je on popodne popravljao računala i s njim je vodila rasprave o računalima, željela je da joj pogleda crteže. Orzes je prihvatio i brzo smo bili u njegovu stanu s naramkom slika. Više od sat vremena su raspravljali slikama. Na njegovu intervenciju primljena je kao na s vlastitim mentorom Igorom Modićem.jmlađi član Likovne udruge Lika, većinom, amatera u Gospiću. Preko Udruge se javila na natječaj Hrvatskog sabora kulture s portretom i dobila je nagradu u konkurenciji preko 300 umjetnika i pohvalu kao najmlađi sudionik. Izložba je bila u Otočcu 2023. Prošle godine izlagala je u Križevcima, a ove godine na Međunarodnom trećem trijenalu autoportreta u Samoboru. Redovito smo posjećivali izložbe u Muzeju Like. Kad je stigao Zdenko Bašić sa svojim bajkama dugo su pričali, sudjelovala je i njegovoj radionici, kontaktiraju i sad kad se preselile u velegrad… bila je na kavi s Damirom Karakašom… Gimnaziju je polazila u Gospiću putujući iz Ličkog Osika. Tijekom školovanja imala je veliku pomoć svoje razrednice prof. Anele Serdar-Pašalić, rođene Gospićanke, koja je u međuvremenu postala ravnateljica škole. Kratko joj je slikarstvo i informatiku predavao prof. Ante Orzes. Nakon njegove prerane smrti naslijedio ga je mladi akademski slikar Igor Zdunić, i odustala je od informatike zbog slikarstva. Ljetošnji neupis Akademije nakon položenog prijemnog ispita zbog pišljiva tri boda manje iz matematike nije ju razočarao, odlučila se preseliti u Zagreb: Veliki grad, velike mogućnosti. Nastavila je druženje s kolegama i prijateljima koje je upoznala na pripremama za Akademiju. Našla si je stan, i posao, ima radnu knjižicu s prvim danima radnog staža, uporno crta na velikim formatima natrona ma što to značilo. Peta izložba na kojoj sudjeluje održava se do 11. svibnja u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu, a izlaže sa studenticom Akademije Gospićankom Anom Starčević, obadvije su iz gospićke likovne udruge. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i Grad Otočac. ^
Bibliografski izlog MESIĆEVA DESETA KNJIGA

Strojar i autor s guštom nadgledaju još vruće arke za Mesićevi desetu knjigu

www.licke-novine.hr 18. travnja 2025. u 11.15 sati GOSPIĆ - Đuro Mesić, nekadašnji pirotehničar u Lici, po odlasku u mirovinu posvetio se skroz drugim stvarima. Počeo je istraživati korijene svoje obitelji i ne može naprosto stati jer mu je izazovno otkrivati nešto staro iz raznih arhiva s mladim pokoljenjima. U četvrtak, 24. travnja bit će promocija njegove desete knjige monografije o Novom Čiču, Promocija će biti u 18 sati u prostorijama KUD-a Čiče. Tom prilikom autor se za 01Portal prisjetio svojih početaka, otkrivši kako se u književnim vodama našao sasvim slučajno. - Istraživao sam povijest svoje obitelji, a u razdoblju od 2003. do 2005. godine skupio sam toliko materijala da su me profesor iz Senja Enver Ljubović i profesor povijesti Željko Holjevac, danas doktor u Zagrebu, nagovorili da o tome napišem knjigu. Moram priznati da je to za mene bio izlet u nepoznato, ali su me oni ohrabrili i pomogli. Nakon te knjige, Mesić je već sljedeće godine napisao monografiju u povodu 50 godina nogometnog kluba u rodnom selu. Zatim je istraživao suprugine pretke u Lici, u Župi Podlapača o kojoj je napisao tri knjige. Treća knjiga objavljena je u povodu 320 godina postojanja Župe, a rad na naslovu otvorio mu je vrata drugih ustanova te brojne mogućnosti pristupa informacijama. Mesić se potom vratio u Slavoniju, gdje je napisao monografiju rodnog sela Golobrdci, a to je ponovio i s majčinim rodnim selom, Donji Emovci. Na nagovor župnika katedralne crkve u Požegi, napisao je monografiju o mjestu Mihaljevci. - U Turopolje sam se doselio 2007. godine, moja istraživačka znatiželja bila je još jača jer sam došao u meni nepoznatu sredinu. U početku sam razgovarao sa susjedima, najviše s onim najstarijima. Informacije o Novom Čiču od prvog dana bile su ograničene i za mene dosta nepovoljne jer sam bio sklon podatcima pronađenim u dokumentima, starim knjigama, a ne po priči 'rekla-kazala' koja često ode u suprotnom smjeru od istine. Izazov koji je trajao godinama To mu je, kaže Mesić, bio dodatni izazov te je počeo prikupljati ljetopise, stare novine, lokalne knjige o lovcima, Turopoljskom lugu, veterinarstvu i slično, ali je o Novom Čiču pronalazio uglavnom šture informacije koje su stale u dvije do tri rečenice. - Taj izazov je trajao godinama. U zadnjih pet godina ponovno se aktivirao pozivom da se uključim u rad KUD-a i pišem o 20 godina društva. Tako sam pojačao prikupljenu građu i došao do ove knjige koja će brojati 216 stranica. Mesić smatra da je čovjeku urođena znatiželja, ostalo se brusi marljivim radom tijekom godina, a o njegovom napretku najbolje govori upravo ova, jubilarna, deseta knjiga. - Smatram da sam bitno napredovao jer je svaka knjiga tražila nadogradnju te uz pomoć ljudi koji su me okruživali i podržavali poput urednika monografije Stipe Bilića. U monografiji se nalazi dio teksta Mate Paviše koji je napisao knjigu o nogometnom klubu. Tu je i pokojni Saša Božić s kojim sam proveo bezbrojne sate tražeći informacije. Bilo je i zaposlenika Državnog arhiva i Sveučilišne knjižnice koji su me podržavali i javljali mi kada dođu do nečega novog. Također, od velike pomoći bili su mi i razgovori s danas pokojnim Franjom Anićem te Dubravkom Hrkovcem. Svima njima jedno veliko hvala. Uspomene spašene od zaborava U početku su stanovnici Novog Čiča bili poprilično nepovjerljivi prema Mesiću, a istraživanje mu je nerijetko kočio i nedostatak materijala poput starih fotografija. Udruge su radile s velikim prekidima i pogubio se trag, ali je nešto ipak uspio spasiti od zaborava. - U monografiji sam uvodno pisao o mjestu - njegovom razvoju, izgradnji, proširenju, industriji, tramvaju i drugim znamenitostima zbog kojih je svojevremeno bio jako industrijsko središte. U drugom poglavlju je jedna od najstarijih župa u Turopolju, od samih početaka do popisa svih župnika, a prvi je bio 1501. godine. Pažnju sam također posvetio sakralnim građevinama, što je prethodilo crkvi današnjeg oblika i svim kapelicama koje pripadaju Župi, objasnio je Mesić i nadodao kako je došao i do poprilično starih podataka, poput onih koje su obitelji donirale križna drva. U nastavku knjige, Mesić se bavi školstvom koje je na području Novog Čiča osnovano 1858. godine, dok se u nekadašnje školske zgrade smjestilo sadašnje kulturno-umjetničko društvo. - To je bila prva škola u Novom Čiču, o kojoj imamo pisane tragove i imena svih nastavnika iz tog vremena. Škola je obrađena sa starim fotografijama đaka, najstarija je iz 1936. godine, te smo uglavnom odgonetnuli imena osoba s fotografija. Ima dosta fotografija prve pričesti, krizme, ali i raznih događanja pa i posjete tadašnjeg tajnika biskupa Alojzija Stepinca koji je prvi put u Čiče došao 1938. godine. Mesić se, potom, pozabavio udrugama, od kojih je najstarija Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je nedavno proslavilo 130 godina postojanja. DVD po starosti slijedi Pjevačko-tamburaško društvo Javor te sve ostale udruge koje su predstavljene redoslijedom osnivanja, poput nogometnog kluba, lovačkog društva, udruge žena i udruge umirovljenika. - Koristio sam najosnovnije podatke, a čitateljima sam ostavio napomenu gdje mogu pronaći više podataka. Najponosniji je, zaključuje Mesić, na popis svih žrtava svih ratova na području Novog Čiča. - U Prvom svjetskom ratu poginulo je 38, a ranjeno je 47 ljudi. Navodim ih poimence, gdje se to dogodilo i za većinu njih gdje su pokopani. U Drugom svjetskom ratu, Župa Novo Čiče dala je 42 žrtve, na raznim stranama i pod raznim okolnostima. U Domovinskom ratu je Župa Novo Čiče imala samo jednu žrtvu. Na samom kraju knjige ostavio sam rodoslovlja i imena ljudi koji su živjeli u posljednjih 150 godina. Na promociji knjige će, uz autora, govoriti župnik Župe sv. Ivana Krstitelja vlč. Marijan Prepeljanić i urednik Stipo Bilić, dok u glazbenom dijelu sudjeluje glazbena skupina KUD-a Čiče. ^
PLITVICE ŠUMA OKOM ŠUMARA



www.licke-novine.hr 17. travnja 2025. u 13.15 sati GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i Nacionalnog parka Plitvička jezera, u utorak, 22. travnja 2025. u 10.30 sati u hotelu Jezero bit će otvorena izložba fotografija 19. bjelovarskog salona fotografija "Šuma okom šumara". Ova izložba s međunarodnim sudjelovanjem biti će otvorena do 5. svibnja 2025. Ova izložba zahvaljujući šumarima već nekoliko godina stiže u razna mjesta Like, i jedina je izložba fotografoja koja se redovito održava i u Lici. Naime, rijetkost je vidjeti fotografije nekog od ličkih domaćih autora, a vam Like ima i poznatih i priznatih imena. (MAČ) ^
Na obzorju nove slikarice IZLOŽBA ANE STARČEVIĆ I MARTHE MILETIĆ



www.licke-novine.hr 1.travnja 2025. u 22.15 sati OTOČAC - U idući petak, 11. travnja, u 19 sati u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu bit će otvorena izložba radova Ane Starčević i Marthe Miletić, mladih autorica, članica Likovne udruge Lika iz Gospića. Autorice kroz različite umjetničke izraze donose dva pogleda na suvremeni život - jedan kroz figurativno slikarstvo, drugi kroz digitalnu apstrakciju. Iako se u svojem radu oslanjaju na različite medije i stilove, obje autorice istražuju slične teme: svakodnevicu, osobna iskustva i emocionalne slojeve stvarnosti. Na izložbi njihovi se radovi nadopunjuju i međusobno prožimaju, stvarajući vizualni dijalog između tradicije i suvremenosti, opipljivog i apstraktnog, poznatog i intuitivnog. Posjetitelji će kroz izložbu imati priliku uroniti u dva različita svijeta koji zajedno otvaraju nova pitanja i perspektive. Izložba će biti u maloj dvorani na katu Pučkog, a za posjetitelje ostaje dostupna do 11. svibnja. Ova izložba dio je ciklusa "Likovni umjetnici u Muzeju" koji i ove godine podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Otočac. (M.M.) ^
GOSPIĆ: NOVA ZNANSTVENA KNJIGA

Za govornicom je prorektor Zvjezdan Penezić

www.licke-novine.hr 28. ožujka 2025. u 20 sati GOSPIĆ - U organizaciji Odjela za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalne narodne knjižnice 26. ožujka održano je predstavljanje knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković. Knjiga je izašla u suizdanju Sveučilišta u Zadru i Naklade Jesenski i Turk iz Zagreba. Na početku predstavljanja obratili su se prorektori Sveučilišta: prof. dr. sc. Lena Mirošević, prorektorica za organizaciju, potencijale i izdavaštvo te prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu. O knjizi su govorile recenzentice izv. prof. dr. sc. Marina Nekić s Odjela za psihologiju Sveučilišta i prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Potom su autorice dale osvrt na proces nastajanja publikacije te na specifičnosti, prednosti i izazove njenog objavljivanja. Tijekom predstavljanja knjige nastupao je pjevački zbor "Degenija" Odjela za nastavničke studije pod vodstvom doc. art. Tvrtka Sarića. Mudre izreke i poslovice čitale su Melani Kosec i Emma Majerić, studentice pete godine i članice Čitateljskog kluba "Iskra". (LPS) ^
Bibliografski izlog OBRAZOVANJE ZA EMOCIONALNU PISMENOST



www.licke-novine.hr 23. ožujka 2025. u 22.25 sati GOSPIĆ - Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalna narodna knjižnica organizirali su promociju znanstvene knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković koja će biti u Knjižnici 26. ožujka u 18 sati. ^
NOĆ MUZEJA MUZEJI - VIDLJIVI I NEVIDLJIVI



www.licke-novine.hr 29. siječnja 2025. u 13.34 sati GOSPIĆ - Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić-Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki-Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova. Ovogodišnju 20. Noć muzeja obilježiti će tema Muzeji - vidljivi i nevidljivi Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa " iza kulisa muzeja", ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačni postav muzeja. (HMD) Pred nama je Noć muzeja 2025. s temom Muzeji - vidljivi i nevidljivi. I ove smo godine za vas pripremili raznovrstan sadržaj na dvije lokacije, u Gospiću i Smiljanu. Uz organizirana stručna vodstva, pridružite nam se u MC "Nikola Tesla" Smiljan u 18.30 sati i s Dominikom Žanićem saznajmo više o Tesli i njegovom doprinosu suvremenim istraživanjima svemira. Pitanje zdravlja je najvažnije čovjekovo pitanje, potencirano i više nedavnom pandemijom COVID-a, svijet je u kontinuiranoj borbi s nevidljivim uzročnicima epidemija. Kako se u vrijeme Vojne krajine suprotstavljalo ugrozama ove vrste, otkrijte više na izložbi Sanitarni kordon i kontumac u Hrvatskoj Kostajnici, autorice dr.sc. Ivane Hrobec. Nevidljive muzejske prostore - čuvaonice i radionice otkrivamo na vaš zahtjev. Radno vrijeme muzejske noći: MC "Nikola Tesla" Smiljan 18-22h; Muzej Like Gospić 18-23h. Ulaz besplatan kao i do sada. (MLG) ^

Festival znanosti u Otočcu

PREDAVANJA O POVIJESTI GRADA

GIMNAZIJA GOSPIĆ

DIO KNJIŽNICE KULTURNO DOBRO

Zbirka starih knjiga Knjižnice Gimnazije Gospić proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Katedra čakavskog sabora Senj

POČETAK OČUVANJA SENJSKOG GOVORA

Bibliografski izlog

NEUMORNA RASTOČKA KOTIJENIKA

Milan Rupčić, podrijetlom iz Rastoke ovih dana objavio je svoju dvadesetu knjigu.

Amatersko kazalište Gospić

PONOVO NA FESTIVALU

Na Festivalu u Vodicama biti će 20 skupina iz cijele države

GPOU Otočac

PREDAVANJA O POVIJESTI OTOČCA I GACKE

Gacko pučko otvoreno učilište Otočac

SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA

6. Smotru dječjeg izvornog folklora,

Katedra čakavskog sabora Senj

PREDAVANJE O GOVORU GRADA SENJA

Predavanje je u petak, 17. travnja.

Gacko pučko otvoreno učilište Otočac

SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA

6. Smotru dječjeg izvornog folklora,

Humanitarni koncert u Lisinskom

MARIANA ILKIV PRIPREMA SPEKTALL

Bibliografski izlog Ličkih novina

NOVA KNJIGA ĐURE MEŠICA

Ovaj Slavonac ličkih korijena pripremio je i objavio više od deset knjiga

Nova knjiga Milana Rupčića

NOVONORMALNO

Gradska knjižnica Gospić

VEČER POEZIJE I GLAZBE

Predstavljanje poezije Marije Brkljačić

60. Likanale

GOLČEVA RETROSPEKTIVA

Na Likanalu je do sada izlagalo 426 autora.

UDBINA

IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA

Udbina

IZLOŽBA VREBAČKIH KALENDARA

VIDEO SPOT ILKIV-a

Mladi gospićki folkloraši "Degenije"

U SRED VINKOVACA ZAPLESALI LIČKA KOLA

Na vinkovačkim jesenima sudjelovali su šesi put.

Prvi dan Oluje '95. u ličkoj metropoli

POSLJEDNJI ZLOČINAČKI OBRAČUN IZ ZRAKA

Bombardiran je centar Grada.

Muzej Like Gospić

NESELEKTIVNA NAMJERNA META

VREBAC

ČUVARI TRADICIJE

Idućeg mjeseca izložba vrebačkih kalendara i dokumenata.

Muzej Like Gospić

SLIKARICA LIČKIH PEJZAŽA

Do kraja kolovoza ostaje otvorena izložba slikarice Marijane Štimac

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA SLIKARICE MARIJANE ŠTIMAC

Poziv u Teslin Smiljan

TESLA KOD TESLE I O TESLI

Ponovo stiže Tesla, američki električni automobil, bit će probne vožnje.

Gospićki zborovi na velikom kulturnom događaju u Zagrebu

"DEGENIJA" I "VILA VELEBITA"

Sudjelovali na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu povodom 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva.

HKUD "Degenija" Gospić

NA PROSLAVI 1100 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA

Muzej Like Gospić

BUDUĆNOST MUZEJA

Izložba "Mi Hrvati" Nika Titanika.

Likovni života

MARTHINA PETA IZLOŽBA

U Otočcu se održava izložba dviju mladih gospićkih slikarica.

Bibliografski izlog

MESIĆEVA DESETA KNJIGA

PLITVICE

ŠUMA OKOM ŠUMARA

Na obzorju nove slikarice

IZLOŽBA ANE STARČEVIĆ I MARTHE MILETIĆ

GOSPIĆ:

NOVA ZNANSTVENA KNJIGA